Prema novim klimatskim prognozama Ujedinjenih naroda (UN) i britanskog Meteorološkog ureda (Met Office), planet se suočava s neviđenim valom zatopljenja koji bi u sljedećih pet godina mogao ponovno i uzastopno srušiti povijesne temperaturne rekorde.
Izvješće Svjetske meteorološke organizacije (WMO) procjenjuje da postoji čak 91 % šanse da će barem jedna od sljedećih pet godina premašiti kritični međunarodni prag zatopljenja od 1,5 stupnjeva Celzijevih u odnosu na predindustrijsko razdoblje. Također, vjerojatnost da će jedna od tih godina oboriti rekord najtoplije godine na Zemlji, koji je postavljen 2024. godine, iznosi visokih 86 %.
Klimatolozi ističu da prelazak praga od 1,5 stupnjeva ne znači trenutačni pad s litice, ali donosi sve teže posljedice.
– Važno je napomenuti da granica od 1,5 stupnjeva nije nekakav rub litice s koje ćemo pasti. Svakih 0,1 stupanj ima sve teže i teže posljedice – navodi Melissa Seabrook, klimatska znanstvenica iz britanskog Meteorološkog ureda i jedna od autorica izvješća. Kao izravan primjer navela je nezapamćene svibanjske vrućine koje su pogodile Europu.
Stručnjaci upozoravaju da bi zadržavanje temperatura iznad ove granice donijelo niz ekstremnih vremenskih nepogoda, uključujući suše, poplave i toplinske valove koji bi premašili sve što je čovječanstvo dosad iskusilo, što bi stvorilo goleme pritiske na urbanističko planiranje, poljoprivredu i cijene hrane, uz intenzivnije šumske požare.
Znanstvenici procjenjuju da bi prirodni fenomen El Niño, koji uzrokuje globalni porast temperatura, mogao potrajati sve do 2028. godine. Zbog toga se pretpostavlja da će upravo 2027. godina vjerojatno srušiti dosadašnje toplinske rekorde.
Među klimatskim stručnjacima vodi se ozbiljna debata o tome ubrzava li se globalno zagrijavanje, što Melissa Seabrook opisuje kao “očigledno prilično zastrašujuće”. Realizacija ovih projekcija pružila bi dodatne argumente onima koji tvrde da je stopa promjena ubrzana u odnosu na prethodna desetljeća.
Regionalne prognoze: Arktik u opasnosti
Ove projekcije, izvedene iz prosjeka oko 200 računalnih simulacija kroz 13 različitih klimatskih modela, potvrđuju da se Arktik zagrijava 3,5 puta brže od ostatka planeta. Razlog leži u smanjenju površina pod snijegom i ledom koje bi inače reflektirale sunčevo zračenje natrag u svemir, čime se stvara začarani krug – što je temperatura viša, to se više leda topi, a to dodatno pogoršava situaciju.
Dok su zime na Arktiku u razdoblju od 2020. do 2025. godine u prosjeku bile toplije za 1,2 stupnja u odnosu na prosjek od 1991. do 2020. godine, WMO prognozira da će idućih pet zima na tom području biti toplije za čak 2,8 stupnjeva od nedavnog prosjeka, uz nastavak ubrzanog smanjenja arktičkog morskog leda tijekom ljetnih mjeseci.
Scena.ba
