Mrtvo more, jedna od najfascinantnijih prirodnih ljepota i najniža točka na planetu, proživljava svoje najteže dane.
Razina vode u ovom slanom jezeru opada alarmantnom brzinom od preko jednog metra godišnje, a ekološka katastrofa sa sobom donosi novi, zastrašujući fenomen – tisuće iznenadnih vrtača (ponora) koje doslovno gutaju sve pred sobom.
Tamo gdje su nekada bile uređene plaže i luksuzni turistički kompleksi, danas se nalazi krajolik koji podsjeća na ratnu zonu. Na tlu duž obale duboki su krateri koji uništavaju infrastrukturu, ceste i poljoprivredna zemljišta.
Priroda uzvraća udarac
Znanstvenici objašnjavaju da su vrtače izravna posljedica povlačenja slane vode. Kada se more povuče, pod zemljom ostaju debeli slojevi soli.
Slatka podzemna voda koja dolazi s okolnih planina otapa te skrivene slojeve soli, stvarajući goleme podzemne šupljine. Tlo iznad njih odjednom gubi oslonac i ruši se u ambise duboke i do 30 metara.
“Ovo više nije problem koji čeka našu djecu, ovo je katastrofa koja se događa sada”, upozorio je Gidon Bromberg, direktor ekološke organizacije EcoPeace Middle East.
Prema njegovim riječima, vrtače se pojavljuju preko noći.
“One su izravno upozorenje prirode da smo potpuno poremetili krhku ravnotežu ovog jedinstvenog ekosustava. Ceste pucaju, turistički se objekti zatvaraju jer nitko ne može jamčiti da se zemlja neće otvoriti pod nogama posjetitelja”, dodaje.
Glavni krivac nije klima, već čovjek
Iako klimatske promjene i ekstremne ljetne vrućine ubrzavaju isparavanje vode, stručnjaci su suglasni: glavni krivac za presušivanje Mrtvog mora je čovjek.
Rijeka Jordan, koja je povijesno bila glavni izvor vode za Mrtvo more, pretvorena je u jedva vidljiv potok. Države u regiji – Izrael, Jordan i Sirija – preusmjerile su više od 90 posto njezina toka kako bi zadovoljile svoje potrebe za pitkom vodom i navodnjavanjem usjeva za brzorastuće stanovništvo.
Osim toga, teška industrija s obje strane obale ispumpava preostalu vodu u ogromne bazene radi eksploatacije kalija i drugih dragocjenih minerala.
“Ekonomski interes stavljen je ispred opstanka prirode”, istaknuo je hidrolog sa Sveučilišta u Jordanu dr. Hassan Al-Zoubi.
Kako je ukazao, već se desetljećima uzima voda iz rijeke Jordan, a Mrtvom se moru ne vraća ništa. Kada se tome pribroji, kako je obrazložio, industrijsko isparavanje radi profita, posljedica je ta da je jezero izgubilo više od trećine svoje površine u samo nekoliko desetljeća.
Ukazao je na to da je gubitak nemoguće nadoknaditi bez radikalne promjene regionalne politike upravljanja vodama.
Turizam u kolapsu
Lokalno stanovništvo i ugostitelji, koji su živjeli od ljekovitog blata i turizma, danas su očajni. Nekada popularna odmarališta sada su ograđena bodljikavom žicom i pločama s natpisima “Opasnost”.
“Moja je obitelj generacijama živjela od turista koji su dolazili na ove plaže”, prisjetio se ogorčeni vlasnik napuštenog restorana na obali.
Prije 20 godina voda je, dodaje, zapljuskivala terasu njegova objekta.
“Danas moramo pješačiti više od kilometra preko opasnog, ispucanog tla da bismo uopće vidjeli vodu. Gosti su otišli, a s njima i naša egzistencija. Živimo u strahu da će nam i kuće propasti u neku od ovih rupa”, rekao je.
Ima li spasa za Mrtvo more?
Ambiciozni projekti, poput izgradnje velikog kanala koji bi pumpao vodu iz Crvenog mora u Mrtvo more, godinama su bili na stolu, ali su na kraju obustavljeni zbog političkih nesuglasica i financijskih problema.
Osim toga, ekolozi upozoravaju da bi miješanje različitih vrsta vode moglo trajno uništiti jedinstveni kemijski sastav Mrtvog mora i promijeniti njegovu prepoznatljivu boju.
Surova realnost s kojom se Bliski istok suočava jest da se Mrtvo more vjerojatno nikada neće vratiti u svoje stare granice.
Jedino što preostaje jest hitno postizanje regionalnog sporazuma o strogoj kontroli potrošnje vode kako bi se ovaj ekološki problem barem usporio, prije nego što najslanije jezero na svijetu postane tek dio povijesnih knjiga, piše CNN.
Scena.ba
