Bosna i Hercegovina je u posljednjih pet godina ostvarila značajan napredak u borbi protiv nelegalne trgovine duhanskim proizvodima. Ipak, crno tržište i dalje predstavlja jedan od najvećih fiskalnih i sigurnosnih izazova za državu. Ovaj problem, iako izražen u BiH, nije izoliran – prisutan je širom svijeta, uz ozbiljne ekonomske i društvene posljedice.
Globalni problem
Procjene pokazuju da se širom svijeta konzumira gotovo 370 milijardi ilegalnih cigareta godišnje, što znači 50 cigareta po stanovniku Planete. To čini 13 posto ukupne svjetske potrošnje cigareta i rezultira gubitkom od 50 milijardi funti javnih prihoda godišnje. U tom globalnom kontekstu, Bosna i Hercegovina ima svoje specifične izazove.
Prema dostupnim procjenama, BiH godišnje izgubi više od 420 miliona konvertibilnih maraka zbog nelegalne trgovine duhanom. Taj iznos daleko nadilazi pitanje industrije i prerasta u širu društvenu štetu. Evo šta bi država mogla učiniti s tim sredstvima:
– Izgraditi 5 savremenih bolnica s najmodernijom opremom,
– Izgraditi 100 kilometara autoputa,
– Sanirati više od 1.000 km lokalnih puteva,
– Izgraditi 10.000 stanova za mlade i socijalno ugrožene,
– Povećati minimalne penzije za više od 100.000 penzionera tokom godinu dana,
– Pokriti kompletnu materijalnu štetu od velikih poplava u oktobru 2024. godine.
Jasno je: borba protiv crnog tržišta nije samo posao inspektora, već pitanje društvene pravde i kvaliteta života građana.
Prema IPSOS istraživanju iz 2025. godine, udio crnog tržišta cigareta u BiH smanjen je sa 54 posto u 2020. na 30 posto. Ovaj uspjeh rezultat je pojačanog angažmana Uprave za indirektno oporezivanje (UIO), Granične policije i drugih nadležnih tijela. No, potražnja za jeftinijim, ilegalnim proizvodima i dalje postoji, uglavnom zbog razlika u cijeni i jednostavne dostupnosti na pijacama i ulicama.
Kralj crnog tržišta
Najveći izazov i dalje predstavlja rezani duhan. Čak 94 posto ispitanih korisnika u BiH konzumira nelegalne proizvode, dok je taj udio u Hrvatskoj približno 70 posto. Razlozi za ovako visok procent su očigledni: cijena je mnogo niža jer se izbjegavaju plaćanje akciza i drugih zakonskih obaveza, distribucija se odvija bez ikakve kontrole, najčešće na pijacama ili među poznanicima, a kvalitet i porijeklo proizvoda uopće se ne provjeravaju. Dakle, tržište rezanog duhana gotovo je u potpunosti prepušteno švercerima, što predstavlja ozbiljan problem i za fiskalni i za sigurnosni sistem zemlje.
BiH je, kao i mnoge zemlje, podložna problemima izazvanim neadekvatnom regulacijom novih proizvoda poput e-cigareta, grijanih duhanskih proizvoda i nikotinskih vrećica. Ako se ponovi pristup s prebrzim i previsokim akcizama, bez analize i realne strategije, postoji ozbiljan rizik da i ti proizvodi završe na crnom tržištu. A to bi značilo ponavljanje iste greške.
Umjesto prekomjernih restrikcija, BiH treba pametnu, balansiranu regulaciju, koja omogućava fiskalni nadzor, ali i dostupnost legalnih proizvoda smanjene štetnosti.
Hrvatska kao primjer
Hrvatska je u posljednjih pet godina uspjela smanjiti udio crnog tržišta sa 21 posto na 11 posto, a taj uspjeh nije došao slučajno. Ostvaren je zahvaljujući stalnoj prisutnosti inspekcija i policije na terenu, uvođenju specijaliziranih pasa obučenih za otkrivanje duhana, jasno postavljenoj i dosljednoj akciznoj politici, te kontinuiranim javnim kampanjama i edukaciji potrošača. Uz to, važnu ulogu odigrala su partnerstva između države, industrije i građana. Sve to pokazuje da rezultati ne dolaze preko noći, ali su dostižni kada postoji jasan plan i politička volja.
Šta dalje za BiH?
Da bi se nastavila borba protiv crnog tržišta i spriječilo njegovo širenje, BiH treba:
1. Nastaviti intenzivan rad na terenu – bez pauza, bez zatišja,
2. Ojačati kapacitete UIO i drugih agencija za provedbu zakona, naročito za praćenje rezanog duhana
3. Uvesti pametnu akciznu politiku koja uzima u obzir stanje na tržištu, međunarodne trendove i najbolje prakse,
4. Graditi transparentnu saradnju između države, industrije i građana, jer samo zajedno mogu suzbiti ovaj višedimenzionalni problem.
Scena.ba
