Predsjednik udruženja za internetsku trgovinu eComm, Jasmin Marić, ranije je u razgovoru za Klix.ba ukazao na to da je pred Sudom Bosne i Hercegovine u tijeku spor između banaka i Uprave za neizravno oporezivanje (UIO) zbog naplate PDV-a na proviziju za kartično plaćanje.
Naime, prema njegovim riječima, UIO je 2023. godine prvi put bankama obračunao PDV na proviziju za kartična plaćanja, što je rezultiralo uplatama od 43 milijuna KM, dok ukupan spor oko naplate ovog PDV-a iznosi gotovo 100 milijuna KM. U UIO-u tvrde da su banke zakonom obvezne platiti ovaj PDV, dok banke ne misle tako.
Stajalište Uprave za neizravno oporezivanje (UIO)
“U postupcima kontrole PDV prijave kod banaka, okončanim u prvoj polovici 2023., kod banaka je utvrđena obveza obračuna i plaćanja PDV-a na usluge koje im pružaju kartične kompanije, tj. Visa, Mastercard i drugi tzv. operateri ili posrednici u sustavu pružanja usluga bankama u Bosni i Hercegovini, gdje pružatelji usluga nemaju sjedište ili poreznog zastupnika u Bosni i Hercegovini”, naveli su iz UIO-a na upit Klix.ba.
Pitali smo ih zašto smatraju utemeljenim naplaćivati PDV na spomenutu vrstu usluge.
“S obzirom na to da je u provedenim kontrolama utvrđeno da ovdje nije riječ o financijskim uslugama iz članka 25. Zakona o PDV-u, iste ne podliježu oslobađanju po odredbama ovog članka zakona i na njih se primjenjuju odredbe članka 13. vezano za članak 15. stavak (2) točka 4. ovog zakona, po kojima je primalac usluga, tj. banka dužna obračunati i platiti PDV na ove usluge u Bosni i Hercegovini”, naglasili su.
Pravna osnova i tumačenje Zakona o PDV-u
UIO se poziva na tumačenje da provizije kartičnih kuća nisu “financijske usluge” koje su oslobođene PDV-a prema članku 25. Zakona o PDV-u.
Člankom 25. Zakona o PDV-u je utvrđeno na što se ne plaća PDV, a to su, između ostalog:
- Usluge osiguranja i reosiguranja;
- Promet nepokretne imovine (uz izuzetke);
- Usluge izdavanja pod zakup kuća za stanovanje i zemljišta (pod određenim uvjetima);
- Financijske usluge, uključujući:
- Odobravanje i upravljanje kreditima, garancijama;
- Usluge povezane s upravljanjem depozitima, bankovnim računima, platnim transakcijama;
- Transakcije vrijednosnim papirima, novčanicama i kovanicama (uz izuzetke);
- Trgovinu dionicama i drugim vrijednosnim papirima;
- Upravljanje investicijskim fondovima.
- Isporuke zlata Centralnoj banci BiH;
- Važeće poštanske i porezne markice, takse;
- Igre na sreću.
Dakle, kako smatraju u UIO-u, banke moraju plaćati PDV na provizije za kartično plaćanje temeljem članka 13. Zakona o PDV-u, gdje je utvrđeno da plaćanju PDV-a podliježe i:
- Primalac usluga nabavljenih prilikom unapređivanja poslovanja ako pružatelj usluga, koji nema sjedište u Bosni i Hercegovini, ne odredi poreznog zastupnika.
Nadalje, člankom 15. stavak (2) točka 4. Zakona o PDV-u, na koji se pozivaju u UIO-u, utvrđeno je da je promet usluga izvršen u Bosni i Hercegovini ako obveznik ima stalno sjedište, ispostavu, stalnu adresu ili uobičajeno prebivalište ako je riječ o uslugama.
Moguće posljedice i stav Udruženja banaka
Direktor Udruženja banaka u Bosni i Hercegovini, Edis Ražanica, nije želio komentirati ovo pitanje, a kao razlog za to je istaknuo upravo spomenuti sudski spor.
Marić je naglasio da bankarska provizija na kartično plaćanje u Bosni i Hercegovini iznosi u rasponu od 1,5 do 3,5 posto po transakciji, što je, kako je ocijenio, značajno više u odnosu na ostatak Europe. Ukoliko sud presudi u korist UIO-a, moguće je da će ta provizija biti još viša, a da će oni koji omogućavaju kartično plaćanje povećanje tog troška (rast provizije) u konačnici prenijeti na kupce.
Scena.ba
