Bosna i Hercegovina mogla bi se naći na sivoj listi Moneyvala, što bi moglo ozbiljno usporiti i ugroziti financijske transakcije u zemlji. Razlog je neusvajanje ključnih zakona koje zahtijeva ovo tijelo Vijeća Europe. Rok za usklađivanje zakona istječe krajem veljače, no zakoni još nisu ni u proceduri.
Zbog nedostataka u sustavu za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma, europsko tijelo zaduženo za nadzor nad ovim procesom (FATF) moglo bi uskoro procijeniti da su transakcije iz Bosne i Hercegovine nesigurne za ostatak Europe. Posljedice bi za mnoge bile pogubne.
Što donosi siva lista?
Nermin Kadribašić, stručnjak za vladavinu prava (GovRisk), pojašnjava razmjere štete:
Usporen promet: Svaki međunarodni financijski promet bit će otežan i usporen.
Veće kamate: Najčešće dolazi do povećanja kamatnih stopa na različita kreditna zaduženja.
Odlazak investicija: Ulagači izbjegavaju zemlje s velikim reputacijskim rizikom.
Gubitak konkurentnosti: Ako tvrtke iz inozemstva mogu lakše poslovati sa susjednim zemljama (poput Crne Gore), zaobići će BiH kako si ne bi opterećivale poslovanje.
Jednom kada zemlja dospije na sivu listu, povratak može trajati godinama. Iako je BiH bila na toj listi od 2015. do 2018. godine, određene zemlje poput Švedske i osam godina kasnije i dalje s oprezom surađuju s našom zemljom u financijskom sektoru.
„Uvrštavanje na sivu listu imalo bi neposredne i konkretne posljedice na poslovne subjekte, banke, platni promet, investicije i ekonomski kredibilitet BiH“, upozorili su iz Izaslanstva EU.
Političke prepreke i sporni zakoni
Glavni kamen spoticanja je neusvajanje dvaju državnih zakona:
Zakon o upravljanju oduzetom imovinom: Postoji dubok prijepor oko knjiženja imovine. Republika Srpska zahtijeva da se imovina knjiži na entitete, dok Federacija BiH inzistira na državi, pozivajući se na presude Suda BiH.
Zakon o ciljanim financijskim sankcijama za terorizam: Ovaj je zakon navodno spreman u Ministarstvu sigurnosti i uskoro bi trebao ići u proceduru.
Emir Bašić, direktor Agencije za upravljanje oduzetom imovinom FBiH, ističe kako ulaže velike napore da se pronađe bilo kakvo rješenje, unatoč različitim stavovima entiteta.
Kriptovalute i SEPA područje
Osim navedenih zakona, problem je i neregularnost u području kriptovaluta u FBiH, kao i nedostatak regulative o stvarnim vlasnicima pravnih i fizičkih osoba.
Sve to ugrožava i pristupanje Bosne i Hercegovine Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA). Iako se Ministarstvo financija FBiH pohvalilo da su zakonska rješenja za SEPA-u spremna, što bi građanima donijelo brža i jeftinija plaćanja, sve će u konačnici ovisiti o političkoj volji na državnoj razini.
Iako je BiH 2024. godine izbjegla sivu listu usvajanjem Zakona o sprječavanju pranja novca, ostaje pod strogim nadzorom Moneyvala dok se ne ispune preostali uvjeti.
