Rješavanje problema zagađenja zraka ne smije biti sezonske prirode; ono zahtijeva kontinuiran rad i koordinaciju nadležnih institucija i stručnjaka, poruka je 4. simpozija o planiranju kvalitete zraka u gradovima.
Pitanje kvalitete zraka u bosanskohercegovačkim gradovima odavno je nadišlo okvire ekologije. Danas je to ključni čimbenik javnog zdravlja, ali i jedan od najvažnijih uvjeta na putu prema Europskoj uniji. Simpozij u Sarajevu pokušava povezati sve nadležne institucije i stručnjake kako bi se problem rješavao učinkovitije.
“Imamo jako puno vrijednih i sposobnih ljudi, ali svako radi svoje, svako mjeri svoje, nema interakcije, nema kohezije, nema zajedničke koordinacije. Mi pokušavamo na ovim simpozijima povezati sve te razne aktivnosti”, rekao je prof. emeritus Kemal Hanjalić.
Potrebne ključne promjene
Sustavno rješavanje problema zahtijeva značajna financijska sredstva i međunarodnu podršku. Kroz najopsežniji poslijeratni projekt, vrijedan četiri milijuna maraka, planirano je jačanje tehničkih kapaciteta, uključujući modernizaciju monitoringa i nabavu meteorološkog radara. Ipak, tehnologija je samo jedan dio rješenja, dok drugi leži u promjeni načina na koji se grijemo i krećemo.
“Grijanje kućanstava i promet – te dvije komponente ciljaju na zamjenu za čišća ložišta, čišće energente i, naravno, jačanje energetske učinkovitosti u domovima kako bi se trošilo što manje za grijanje. Dio koji se odnosi na promet favorizira jačanje javnog prijevoza te čišće i modernije načine prijevoza unutar urbanih zona”, rekla je stručna suradnica za zaštitu okoliša ureda Svjetske banke.
Direktor FHMZ-a Almir Bijedić istaknuo je: “Imamo nepovoljnu geografiju, imamo klimu kakvu imamo, i siguran sam da ćemo, čak i ako implementiramo sve mjere, određeni broj dana imati zagađenje. Ono čemu trebamo težiti jest da taj broj dana i broj prekoračenja smanjimo na minimum.”
Individualna ložišta i dalje najveći problem
Stručnjaci smatraju da fokus mora biti na individualnim ložištima. Uz dugoročne investicije, naglašavaju da je ključno educirati građane.
“Smatram da postoje dva puta za rješavanje problema. Prvi je da se kroz kampanju ljude nauči kako učinkovitije ložiti, da se s manjim utroškom ugljena postigne ugodna temperatura. Drugi je da se, prema tipovima današnjih peći i ugljena koji se koriste, pokaže koji je način izgaranja ugljena najbolji”, rekao je član Odbora za energiju ANU BiH Aleksandar Knežević.
Iako su geografski položaj i klimatski uvjeti u mnogim gradovima otežavajući čimbenik, zaključak skupa je da samo zajedničke mjere i prijelaz na čišću energiju mogu smanjiti broj dana sa zagađenim zrakom.
Scena.ba
