Donald Trump ponovno je žestoko napao NATO savez zbog, kako smatra, nelojalnosti europskih članica i njihovog neuspjeha da pomognu u ponovnom otvaranju Hormuškog tjesnaca.
Njegove sve oštrije prijetnje izazvale su strah da bi mogao napustiti savez, no unatoč krizi, analitičari smatraju da se to vjerojatno neće dogoditi jer Sjedinjene Američke Države i Europa trebaju jedni druge, piše The Guardian.
Šef NATO-a na sastanku s Trumpom u Bijeloj kući: Očito je razočaran mnogim saveznicima (9. travnja)
Formira se pandan NATO-u? Američki general otkrio koje bi zemlje bile uključene (4. travnja)
Hitan sastanak u Washingtonu
Trumpove kritike na račun 77-godišnjeg saveza nisu novost, ali su posljednji istupi eskalirali do te mjere da su izazvali paniku među saveznicima. Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte zbog toga je hitno otputovao u Washington kako bi na sastanku u Bijeloj kući pokušao smiriti Trumpov bijes. Sastanak, koji je trajao dva i pol sata, nije prošao dobro, unatoč Rutteovoj reputaciji “šaptača Trumpu”.
“Bilo je s*anje”, rekao je za Politico neimenovani europski dužnosnik, opisujući susret kao “čistu tiradu uvreda” tijekom koje je Trump “praktički prijetio svime i svačime”.
Nakon sastanka, Trump se oglasio na svojoj platformi Truth Social, objavivši velikim slovima:
“NATO NIJE BIO UZ NAS KAD NAM JE TREBAO, I NEĆE BITI TU AKO NAM OPET ZATREBA. SJETITE SE GRENLANDA, TOG GOLEMOG, LOŠE UPRAVLJANOG KOMADA LEDA!!!”
Ipak, na opće olakšanje, izostala je konačna objava o povlačenju SAD-a iz saveza koji je Washington s 11 drugih zemalja osnovao 1949. godine kao ključnu branu protiv širenja sovjetskog komunizma, a koji se od kraja Hladnog rata proširio na 32 članice, prenosi Index.hr.
Rutte pokušao umanjiti štetu
Dan nakon napetog sastanka, Rutte je u govoru pred Zakladom i institutom Ronalda Reagana pokušao smiriti situaciju. Bivši nizozemski premijer kritizirao je europske saveznike zbog toga što ranije nisu ispunjavali svoje obveze u izdvajanjima za obranu, istovremeno izražavajući razumijevanje za Trumpov stav o Iranu.
Članice NATO-a bile su “malo spore, najblaže rečeno”, priznao je, u pružanju potpore američkoj vojnoj akciji protiv Irana, o kojoj se Washington nije konzultirao ni s kim i koju je malo tko podržavao. Istovremeno je pohvalio Trumpa za “hrabro vodstvo i viziju”, tvrdeći da će NATO preživjeti upravo zbog predsjednikovih ispada.
“Predsjednik Trump je svojim inzistiranjem na napretku preokrenuo više od generacije stagnacije i atrofije, podsjetivši Europu da vrijednosti moraju biti podržane čvrstom moći — moći koju ne osiguravaju samo Sjedinjene Države”, rekao je, aludirajući na obvezu članica da do 2035. troše pet posto BDP-a na obranu.
Narušeno povjerenje
Unatoč Rutteovom optimizmu, Trumpovi retorički napadi nanijeli su ozbiljnu štetu savezu. Njegovo omalovažavanje NATO-a kao “tigra od papira” i zahtjev da Danska prepusti Grenland SAD-u narušili su temelje povjerenja. Dodatni šok izazvale su morbidne prijetnje Iranu, uključujući upozorenje da će iranska civilizacija biti izbrisana “i da se nikada neće vratiti” ako Teheran ne otvori Hormuški tjesnac.
Povjesničar Francis Fukuyama sa Sveučilišta Stanford smatra da ovi sukobi predstavljaju temeljni prekid u sjevernoatlantskoj sigurnosnoj strukturi:
“NATO je savez izgrađen na povjerenju: njegova moć odvraćanja počiva na uvjerenju da će članice priskočiti u pomoć napadnutoj saveznici. Trump optužuje članice za izdaju jer ne surađuju u ponovnom otvaranju tjesnaca, ali nitko se nikada nije obvezao voditi ofenzivni rat.”
Dugoročne sumnje saveznika
Charles Kupchan, direktor europskih studija pri Vijeću za vanjske odnose, kaže da europske članice pokušavaju održati NATO na životu do kraja Trumpovog mandata, ali gaje dugoročne strahove. Postoji sumnja da SAD više ne dijeli njihove vrijednosti.
“SAD je uvijek pokušavao biti idealistička sila… No, sada su oni samo još jedna velika sila koja igra po pravilima realpolitike, poput Rusije ili Kine”, rekao je Kupchan, upozoravajući na nestanak američkog političkog centra.
Zašto je izlazak SAD-a ipak malo vjerojatan
Povlačenje SAD-a iz NATO-a smatra se malo vjerojatnim zbog 80.000 američkih vojnika i brojnih vojnih baza u Europi koje su ključne za projekciju američke globalne moći.
Kristine Berzina iz German Marshall Funda upozorava na opasnost da zapadnoeuropske zemlje uđu u rat riječima s Trumpom, što bi ga moglo isprovocirati da okrene leđa savezu i ostavi istočnoeuropske članice izložene ruskoj agresiji.
“Europa je zapela sa Sjedinjenim Državama i mora izvući najbolje što može iz te situacije. SAD je nezamjenjiv”, zaključila je Berzina.
Scena.ba
