Protekli tjedan u Europi jedan je od najgorih ikad za Izrael. Padom Viktora Orbana izgubili su svog najvjernijeg regionalnog saveznika, dok je Italija je suspendirala ključni obrambeni sporazum s tom zemljom. Izgledno je da ove promjene utiru put dugo odgađanim sankcijama protiv nasilnih doseljenika na okupiranoj Zapadnoj obali i doprinijeti širem pritisku na EU da preispita svoj odnos s Izraelom zbog ratova u Gazi i široj regiji
‘Mađarski veto bio je jedino što je spriječilo paket sankcija protiv nasilnih doseljenika u pojas Gaze’, komentira za The Guardian Maya Sion-Tzidkiyahu, direktorica programa za odnose Izraela i Europe u think tanku Mitvim i predavačica na Europskom forumu Hebrejskog sveučilišta u Jeruzalemu.
Dužnosnici EU očekuju da će nakon što Peter Magyar preuzme vlast moći uvesti sankcije doseljenicima. Irska, Španjolska i Slovenija, zemlje koje najvatrenije podržavaju Palestinu, pozvale su na raspravu o obvezama Izraela u pogledu ljudskih prava prema sporazumu o pridruživanju s EU, kada se ministri vanjskih poslova EU sastanu u utorak.
‘Europska unija više ne može ostati po strani’, napisali su ministri vanjskih poslova triju zemalja u pismu šefici EU za vanjsku politiku Kaji Kallas, referirajući se na nepodnošljive uvjete u Gazi i eskalaciju nasilja nad Palestincima na Zapadnoj obali.
Razorena Gaza jedan je od mogućih motiva uvođenja sankcija doseljenicima na Zapadnu obaluIzvor: EPA / Autor: MOHAMMED SABER
Je li to uvod u teže sankcije?
Iako se sankcije protiv doseljenika smatraju uglavnom simboličnim potezom protiv male skupine s malo veza s Europom, njihovo usvajanje moglo bi ojačati povjerenje za razmatranje širih akcija, uključujući suspenziju dijelova sporazuma koji podupiru veze EU-a i Izraela.
EU je glavni trgovinski partner Izraela, najpopularnija turistička destinacija i vitalni izvor financiranja istraživanja putem programa Horizon vrijednog više milijardi eura, ali nikada nije uspio pretvoriti tu ekonomsku moć u značajan politički utjecaj unutar Izraela.
Prošli tjedan više od 390 bivših ministara, veleposlanika i visokih dužnosnika EU pozvalo je EU da u cijelosti ili djelomično suspendira sporazum o pridruživanju između EU-a i Izraela.
Među potpisnicima bili su bivši šef vanjske politike EU-a Josep Borrell, bivši švedski ministar vanjskih poslova i inspektor UN-a za oružje Hans Blix te bivša potpredsjednica Europske komisije Margot Wallström.
Javna peticija s istim zahtjevom dobila je milijun potpisa iz svih 27 država članica, što je čini najbrže rastućom peticijom te vrste.
Zamrzavanje cijelog ili dijela sporazuma o pridruživanju između EU i Izraela zahtijevalo bi podršku Njemačke ili Italije, jer mora imati podršku kvalificirane većine od najmanje 15 država članica koje predstavljaju 65% stanovništva EU.
Pokušaj zaustavljanja trgovinskih odredbi prošlog rujna, kao odgovor na humanitarnu katastrofu u Gazi, nikada nije prešao taj prag. Nakon što je Trump u listopadu posredovao u postizanju sporazuma o prekidu vatre, planovi su zastali.
Izvori iz EU-a sugerirali su da će nadolazeći razgovori između Izraela i Libanona vjerojatno ograničiti bilo kakvu neposrednu akciju EU-a, jer mnoge europske zemlje oprezno poremete osjetljive pregovore.
Meloni se distancira od Izraela
Nagli politički zaokret Italije, koji je signalizirala odluka o suspenziji sporazuma o obrambenoj suradnji, znači da bi obnovljeni prijedlog mogao imati veće šanse za usvajanje.
Talijanska premijerka Giorgia Meloni bila je među najbližim prijateljicama Izraela u Europi, jedna od nekoliko čelnica krajnje desnice koje su njegovale bliski osobni odnos s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom.
Redovito je prkosila javnom mnijenju u zemlji koja je proživjela neke od najvećih europskih prosvjeda protiv izraelskih ratova i političku klimu u kojoj se propalestinsko raspoloženje proteže kroz cijeli politički spektar, od ljevice do centra i desnice.
To se temeljilo na razdvajanju vanjske i unutarnje politike koje više nije održivo, rekao je Lorenzo Castellani, politički povjesničar na rimskom Sveučilištu Luiss. ‘Prvi put od Drugog svjetskog rata vanjska politika postala je središnja briga talijanskog javnog mnijenja. Razlog je jednostavan: ovo je sukob s izravnim geopolitičkim i ekonomskim posljedicama za Italiju i za Europu u cjelini’, kaže analitičar.
Simbolička gesta, ali…
Suspenzija obrambenog memoranduma čini se više simboličnom nego suštinskom, jer je pružila okvir za obrambene sporazume koji će ostati na snazi - ali poslužila je kao „jasno upozorenje“ Izraelu, rekao je jedan europski diplomat.
Izrael je učinkovito koristio svoje najbliže bilateralne odnose kako bi blokirao ili ublažio neprijateljsku politiku EU, u pristupu koji Sion-Tzidkiyahu opisuje kao „podijeli i osujeti“.
Još uvijek može računati na podršku dugogodišnjih saveznika, uključujući češkog Andreja Babiša, a ako Netanyahu izgubi vlast na izborima ove godine, Magyar bi mogao izgraditi bliži odnos sa svojim nasljednikom.
Ali političke veze s Izraelom sve su skuplje za europske čelnike. Utjecaj regionalnih ratova pojačan je Netanyahuovim bliskim savezom s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, koji redovito napada Europu, ismijava njezinu kulturu i vrijednosti, potkopava njezino gospodarstvo, pa čak i prijeti invazijom.
Mnogi Europljani koji pozivaju na snažnije djelovanje protiv Izraela kažu da su ugrožene temeljne europske vrijednosti i da će nedjelovanje potkopati međunarodnu vladavinu prava.
‘Nedostatak smislenih mjera protiv Izraela, u usporedbi s opsežnim sankcijama nametnutim Rusiji, izazvao je zabrinutost zbog dvostrukih standarda i riskira potkopavanje međunarodnog kredibiliteta EU’, rekao je Pasquale Ferrara, bivši visoki talijanski diplomat i znanstvenik.
Izraelski veleposlanik u Njemačkoj Ron ProsorIzvor: EPA / Autor: Hendrik Schmidt / POOL
Napeto i u Njemačkoj
Zabrinutost zbog održavanja izraelskih europskih saveza možda je pridonijela neobičnoj javnoj svađi prošlog tjedna, u kojoj je izraelski veleposlanik u Njemačkoj, Ron Prosor, osudio izraelskog ministra financija, Bezalela Smotricha, zbog napada na njemačkog kancelara, Friedricha Merza.
Nakon što je Smotrich objavio tiradu u kojoj se referira na nacistički režim, Prosor je „nedvosmisleno osudio“ komentare, optužujući ministra da narušava sjećanje na Holokaust.
Sion-Tzidkiyahu je komentirala: ‘Kada Izrael ovisi o tako malo zemalja, a Njemačka je glavna jer je Meloni okrenula leđa, morate zaštititi taj odnos.’
Od rata u Gazi, njemačko javno mnijenje, kao i u Italiji, odstupilo je od čvrste podrške vlade izraelskoj vladi. Većina birača sada kritizira Netanyahuovu administraciju, ali odgovornost Njemačke za Holokaust znači da nikada ne bi predvodila kritiku Izraela.
Merz je kritizirao nasilje i širenje naselja na okupiranoj Zapadnoj obali i uglavnom je izbjegavao formulaciju svoje prethodnice, Angele Merkel, da je sigurnost Izraela ‘Staatsräson’ ili ‘državni razlog’ za Njemačku. Međutim, u intervjuu prošle godine rekao je da je sigurnost Izraela ostala u središtu njemačke vanjske politike.
Gubitak Orbána i Melonino distanciranje dobili su ograničenu pozornost u Izraelu, gdje ratovi u Iranu i Libanonu te odnos sa SAD-om dominiraju raspravama o vanjskoj politici.
Malo Izraelaca cijeni u kojoj mjeri veze s Europom podupiru njihov životni standard. Dvije trećine Izraelaca vide EU kao protivnika, a samo 14% kao prijatelja, pokazalo je istraživanje provedeno u kolovozu 2025. od strane istraživačkog centra Mitvim.
Scena.ba
