IRANSKO vodstvo je ponizilo SAD, ocijenio je njemački kancelar Friedrich Merz, sugerirajući da Teheran za pregovaračkim stolom nadmudruje Trumpovu administraciju. Oštra procjena njemačkog kancelara o zastoju u američko-iranskim pregovorima izravno je u suprotnosti s nastojanjima Donalda Trumpa da situaciju prikaže u pozitivnom svjetlu, a izgledno je da će produbiti i ozbiljan transatlantski jaz između SAD-a i njegovih NATO saveznika, piše The Guardian.
“Trumpov tim je nadigran”
Prije dva dana Donald Trump otkazao je put američkih pregovarača u Islamabad, gdje su se trebali održati neizravni razgovori s iranskim izaslanstvom. Prethodni krug pregovora u pakistanskoj prijestolnici, održan dva tjedna ranije, završio je bez napretka, a američku delegaciju tada je predvodio potpredsjednik JD Vance.
Samo dan prije Merzove izjave, američki je predsjednik za Fox News rekao: “Mi držimo sve karte u rukama”, dodavši da ako Teheran želi razgovarati, “mogu doći k nama ili nas mogu nazvati”.
Obraćajući se studentima u Marsbergu, Merz je sugerirao da je upravo Trumpov tim taj koji je nadigran. “Očito je da su Iranci vrlo vješti pregovarači, ili još bolje, vrlo su vješti u izbjegavanju pregovora. Dopuste Amerikancima da doputuju u Islamabad, a onda ih puste da odu praznih ruku”, rekao je.
“Cijelu naciju ponižava iransko vodstvo, pogotovo takozvana Revolucionarna garda. Zato se nadam da će se sve ovo što prije okončati”, dodao je njemački kancelar.
Novi iranski prijedlog
Iran je u ponedjeljak iznio novi prijedlog za sporazum o prekidu vatre, usmjeren na otvaranje Hormuškog tjesnaca. Prema dužnosnicima iz regije, rasprave o nuklearnom oružju, projektilima, sankcijama i drugim pitanjima ostavile bi se za kasnije. Prema zakonu koji priprema iranski parlament, brodarske tvrtke morale bi plaćati Teheranu “usluge” prolaska kroz tjesnac, što je prije rata bilo besplatno.
Iranski dužnosnici izjavili su da bi Teheran na kraju bio spreman razgovarati i o nuklearnom pitanju, ali tek nakon što američka blokada prestane. Iranski pregovarači također se suočavaju s domaćim pritiskom Islamske revolucionarne garde i javnosti da ne raspravljaju o nuklearnim pitanjima.
Posrednici uključeni u razgovore smatraju da ovaj pristup vjerojatno neće uspjeti jer ne bi ispunio nijedan od proklamiranih ratnih ciljeva Washingtona, koji uključuju trajni prekid iranskog nuklearnog programa. “Hormuški tjesnac je posljedica rata, pa kako se onda to pitanje može rješavati prvo?”, rekao je jedan diplomat upoznat s pregovorima.
Međunarodna pomorska organizacija UN-a (IMO) odlučno je odbacila ideju o nametanju naknada brodovima koji prolaze kroz Hormuški tjesnac. Glavni tajnik IMO-a Arsenio Dominguez izjavio je: “Ne postoji nikakva pravna osnova za uvođenje bilo kakvih poreza, carina ili naknada u tjesnacima koji služe za međunarodnu plovidbu.”
Učinak američke protublokade
Iranska ponuda “prvo Hormuz” ipak sugerira značajan pomak u stavu Teherana. Režim je prethodno nastojao iskoristiti svoju blokadu izvoza nafte, plina i drugih dobara iz Zaljeva kao polugu za dobivanje širokih sigurnosnih jamstava. Međutim, nakon propasti pregovora u Islamabadu, Trump je uveo protublokadu pomorskog prometa koji koristi iranske luke, što je pogoršalo duboku gospodarsku krizu u Iranu.
Međunarodni monetarni fond predvidio je pad iranskog bruto domaćeg proizvoda za 6.1% ove godine, dok godišnja inflacija iznosi gotovo 70%, uz još brži rast cijena osnovnih prehrambenih proizvoda i zdravstvene skrbi. Blokada je također zaustavila povratak praznih iranskih tankera u luke, gdje bi mogli služiti kao skladišta. Iranu ponestaje načina za skladištenje svoje proizvodnje, a smanjenje proizvodnje imalo bi dugoročne štetne posljedice za njegov energetski sektor.
Teheran traži potporu Moskve
Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Aragči sastao se u ponedjeljak u Moskvi s Vladimirom Putinom i visokim ruskim izaslanstvom, nastojeći barem djelomično ublažiti razorne učinke blokade.
Prema službenim medijima, Putin je obećao da će Rusija “učiniti sve što je u interesu Irana i svih naroda u regiji kako bi se mir postigao u najkraćem mogućem roku”. Aragči je izjavio da je “svijet sada shvatio pravu snagu Irana” te dodao: “Postalo je jasno da je Islamska Republika Iran stabilan, čvrst i moćan sustav.”
Nikita Smagin, analitičar rusko-iranskih odnosa, rekao je da su se razgovori usredotočili na rusku vojnu i gospodarsku potporu, uključujući tranzitne rute za iransku trgovinu.
“Ako se američka blokada nastavi, Kaspijsko jezero i kopnena veza s Rusijom postat će jedna od rijetkih preostalih ruta za povezivanje Irana sa svjetskim tržištima”, napisao je Smagin. Izrael je napao kaspijsku rutu u ožujku bombardiranjem iranske luke Bandar Anzali. No, i prije izraelskog napada, ta je ruta bila daleko od toga da postane zamjena za Hormuški tjesnac, kroz koji je prolazilo više od 90% iranske prijeratne trgovine.
Analitičari: Trump je pogrešno procijenio situaciju
Ali Vaez, direktor iranskog projekta pri Međunarodnoj kriznoj skupini, smatra da su Trump i njegov tim pogrešno procijenili koliko će gospodarski pritisak prisiliti Teheran na ustupke u vezi s nuklearnim programom. “Neosporno je da blokada pojačava gospodarsku bol koju je Iran trpio i prije početka rata”, rekao je Vaez. “No, iranska otpornost nije pitanje gospodarske boli. Iran se nalazi u egzistencijalnoj borbi i spreman je podnijeti puno veću cijenu nego dosad. A iranski režim nimalo ne oklijeva tu bol prebaciti na svoje stanovništvo.”
Vaez je dodao da je Trump politički osjetljiviji na nekoliko frontova: politička cijena visokih cijena goriva i opće inflacije kod kuće, predsjednikova želja da riješi krizu prije sastanka s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom u Pekingu sredinom svibnja te strah da bi globalna nestašica mlaznog goriva mogla ugroziti Svjetsko nogometno prvenstvo, koje se u lipnju i srpnju treba održati u Sjevernoj Americi.
Ako bi Trump prihvatio iransku ponudu o ponovnom otvaranju Hormuškog tjesnaca, mogao bi proglasiti pobjedu ukazujući na štetu koju su američko i izraelsko bombardiranje nanijeli iranskom nuklearnom programu i vojnim sposobnostima. Međutim, takav bi sporazum Iranu ostavio zalihe od 440 kg visoko obogaćenog uranija, što je teoretski dovoljno za desetak nuklearnih bojevih glava.
Ariane Tabatabai, potpredsjednica za istraživanje, sigurnost i obranu u Čikaškom vijeću za globalne poslove, rekla je da bi Iran također mogao prilično brzo obnoviti barem dio svoje vojne moći. “Cijela njihova vojna doktrina temelji se na razvoju i primjeni kapaciteta koje mogu jeftino nabaviti, održavati i koristiti”, rekla je Tabatabai, bivša savjetnica za politiku u Pentagonu.
Netanyahu upozorava na Hezbolah
U međuvremenu, izraelski premijer Benjamin Netanyahu nagovijestio je mogućnost nove izraelske vojne akcije u Libanonu, rekavši da rakete i dronovi koje posjeduje Hezbolah, militantna skupina koju podržava Iran, i dalje predstavljaju prijetnju.
“I dalje postoje dvije središnje prijetnje iz smjera Hezbolaha: rakete kalibra 122 milimetra i dronovi”, rekao je izraelski premijer u izjavi koju je objavio njegov ured. “To zahtijeva kombinaciju operativnih i tehnoloških aktivnosti.”
Scena.ba
