Na današnji dan, 4. svibnja 1980. godine, preminuo je Josip Broz Tito, predsjednik Saveza komunista Jugoslavije i doživotni predsjednik nekadašnje Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.
Prije 46 godina cijela Jugoslavija zastala je nakon vijesti da je njezin dugogodišnji vođa, nakon zdravstvenih komplikacija uzrokovanih gangrenom, preminuo u Ljubljani.
“Umro je drug Tito. Dana 4. svibnja 1980. u 15:05 sati u Ljubljani prestalo je kucati veliko srce predsjednika naše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i predsjednika Predsjedništva SFRJ, predsjednika Saveza komunista Jugoslavije, maršala Jugoslavije i vrhovnog zapovjednika oružanih snaga Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije Josipa Broza Tita”, priopćili su tada Predsjedništvo i Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije.
Uslijedili su dani žalosti diljem bivše države, a posebno je ostala upamćena scena s nogometne utakmice između Hajduka i Crvene zvezde u Splitu.
Nasljeđe koje i dalje dijeli javnost
Titovo nasljeđe u državama bivše Jugoslavije i dalje je vidljivo. Generacije koje su živjele u vremenu njegove vladavine i danas se često pozitivno osvrću na to razdoblje, dok je ostatak društva podijeljen u ocjenama njegove uloge.
Ono što se ne može osporiti jest činjenica da je Tito bio jedna od najutjecajnijih osoba s ovih prostora u povijesti. Kao vođa partizanskog pokreta predvodio je jedan od najsnažnijih pokreta otpora protiv nacizma i fašizma, a borba protiv njemačkih, talijanskih, ustaških i četničkih snaga rezultirala je stvaranjem SFRJ kao neovisne države.
Neovisan politički smjer potvrdio je 1949. godine raskidom s vođom Sovjetskog Saveza Josifom Staljinom, čime su postavljeni temelji jugoslavenske politike nesvrstanosti i odbijanja potpunog svrstavanja uz jedan od tadašnjih velikih svjetskih blokova.
Pod Titovim vodstvom Jugoslavija, razorena u Drugom svjetskom ratu, uspjela se gospodarski obnoviti i postati regionalna sila, vojno i gospodarski.
Tito je imao značajnu ulogu i u očuvanju zajedničke države kroz načelo “bratstva i jedinstva”. Taj je koncept desetljećima držao pod kontrolom unutarnje nacionalizme, koji su se nakon njegove smrti ponovno otvorili i doveli do raspada zemlje nešto više od desetljeća kasnije.
Posebna uloga u BiH
Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, Tito se smatra jednom od ključnih figura u očuvanju njezine državnosti kao republike, a ne teritorija koji bi bio podijeljen između susjednih republika ili sveden na status pokrajine, poput Vojvodine i Kosova u bivšoj Jugoslaviji.
“Pošto je Bosna bila kamen spoticanja između Srba i Hrvata, rekoh: Nećete ni jedni ni drugi, nego će Bosna bit’ Bosna. Pa neka bude republika bosanska. To smo mi riješili od početka, kada smo počeli Narodnooslobodilački rat, imali smo tu namjeru. Tu neka podjela nije imala smisla. Mi smo napravili Federaciju. Kad može Hrvatska, neka bude Hrvatska. Srbija, Srbija, Crna Gora Crna Gora, Makedonija Makedonija, Slovenija Slovenija. Pa neka bude i Bosna, bez obzira što to nije jedna nacija. Bosna je dakle bila po našem shvaćanju prva u obliku jedne socijalističke tvorevine koja nije počivala na nacionalnoj osnovi”, govorio je Tito.
No njegova vladavina imala je i drugu stranu. Život u Jugoslaviji, kao i u svakoj državi s jednopartijskim sustavom, nije bio potpuno slobodan, a razdoblje nakon raskola sa Staljinom obilježile su političke čistke i unutarnja represija, osobito do sredine 1950-ih godina.
Kritike Tita i Komunističke partije nisu uvijek bile tolerirane, iako je u ograničenom obliku bilo moguće kritizirati sustav pa čak i prosvjedovati. Najpoznatiji primjer bili su studentski prosvjedi 1968. godine, nakon kojih je Tito javno priznao da je bilo pogrešaka i najavio rad na ispravljanju i poboljšanju sustava.
Titovo nasljeđe ostalo je složeno i predmet različitih tumačenja. Ipak, ne može se osporiti da je njegov lik i danas snažno prisutan u državama bivše Jugoslavije, osobito u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Hrvatskoj.
Bilo da se njegovo vodstvo hvali ili kritizira, Tito je i 46 godina nakon smrti figura koja se svakodnevno spominje diljem prostora nekadašnje države kojom je upravljao više od tri desetljeća.
Scena.ba
