Dok Ujedinjeno Kraljevstvo planira zabraniti kupnju cigareta svima rođenima nakon 2009. godine, stručnjaci u Bosni i Hercegovini upozoravaju da sama zabrana nije dovoljna. Istodobno, tržište preplavljuju novi nikotinski proizvodi koji posebno privlače mlade – i nose ozbiljne zdravstvene rizike.
Dok neke zemlje idu prema sve strožim mjerama u borbi protiv pušenja, Velika Britanija je najavila jedan od najradikalnijih poteza do sada. Ujedinjeno Kraljevstvo uvodi tzv. generacijsku zabranu pušenja – prema planu, svi koji su rođeni nakon 2009. godine nikada neće moći legalno kupiti cigarete. Cilj je jednostavan: stvoriti prvu generaciju koja uopće ne ulazi u svijet nikotina.
U Bosni i Hercegovini, s druge strane, zakonski okvir već postoji – zabrana prodaje maloljetnicima i zabrana pušenja u zatvorenim prostorima. Međutim, u praksi i dalje vidimo visoku dostupnost duhana i prisutnost pušenja među mladima.
U posljednje vrijeme dodatni izazov postaju novi nikotinski proizvodi – poput snusa i nikotinskih vrećica – koji ne proizvode dim, nemaju miris i često se ne percipiraju kao klasično pušenje, ali nose ozbiljan rizik od razvoja ovisnosti, posebno kod mladih. Dok govorimo o regulaciji, donosimo i praktične savjete i pojašnjenja. O ovoj temi razgovarali smo s doktorom Tarikom Hodžićem iz Zavoda za liječenje ovisnosti KS i doktoricom Aidom Ramić Čatak iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH.
Kombinacija mjera, a ne samo zabrane
Doktorica Aida Ramić Čatak ističe da britanski model može biti zanimljiv, ali da nije univerzalno rješenje.
“Uh, pa znate što, to je svakako jedna od mjera koja doprinosi, ali rekla bih da nije jedina koja bi trebala biti rješenje ovog problema. Naravno, kad se donose takva rješenja, gleda se i stupanj razvijenosti zemlje, uobičajeni mentaliteti i način prihvaćanja ovakve vrste zakonskih rješenja, imamo li učinkovit inspekcijski nadzor za provedbu takvih rješenja, dakle organizacijska rješenja na terenu, jer netko treba provoditi monitoring provedbe takvih rješenja, te naravno edukacija i informiranje građana na koje se ovakve odredbe najviše odnose. Nama je ovo, naravno, poznato kao pokušaj Britanije, primjer zemalja zapadne Europe i regije, nešto slično smo imali i ranije. Naravno, s aktivnim interesom ćemo to pratiti, a gotovo mi je nemoguće u ovom trenutku, gledajući sve što se događa na ovom dijelu Balkana, zamisliti nešto slično, što i ne mislim da je loše, jer smatram da mi više spadamo u skupinu zemalja kojoj treba kombinacija mjera, a ne isključivo sankcije.”
Slično razmišlja i doktor Tarik Hodžić, koji naglašava važnost prevencije.
“Teško je, s obzirom na to da ciljaju mlađe ljude koji tek trebaju napuniti godine u kojima će eksperimentirati s mnogim stvarima, pa između ostalog i s nikotinom. Teško je predvidjeti kako bi se to moglo odraziti upravo na te mlade ljude koji su ciljna generacija. Zabrane su često donosile gore stvari, primjer je, recimo, alkohol u Americi. Mislim da sankcija, uz druge mjere koje su važnije, a to je prije svega znanstveno utemeljen rad na preventivi, daje najznačajnije rezultate”, rekao je dr. Hodžić.
Zakoni postoje, ali se ne provode
Problem u BiH nije samo u zakonima, već u njihovoj provedbi. Istraživanja pokazuju da maloljetnici bez problema dolaze do cigareta i alkohola. Aida Ramić Čatak upozorava da dodatni problem predstavljaju nedovoljno regulirani novi proizvodi.
“Vidite da smo ostali samo u sferi takozvanih starih tradicionalnih duhanskih proizvoda, a zakon bi trebao biti poprilično sveobuhvatan. Mi trebamo puno toga pospremiti u zakonima na razini BiH, konkretno o trošarinama i o duhanu, kako bi se prepoznali novi proizvodi poput snusa i nikotinskih vrećica. Ono što se posljednjih godina događa zaista je ekspanzija ovih proizvoda na tržištu i želim reći da to sigurno nije slučajno”, kazala je dr. Ramić Čatak.
Nove forme, stara ovisnost: Što koriste mladi?
Doktor Tarik Hodžić detaljno objašnjava koje vrste nikotinskih proizvoda danas dominiraju i zašto su posebno opasne.
“Recimo da imamo neke četiri vrste preparata. Imamo snus, odnosno nikotinske vrećice koje nemaju nikakav dim, tj. one se apliciraju tako što se cuclaju, prislone se uz desni, cijela aplikacija nikotina događa se u ustima, dok ostali i dalje podrazumijevaju prisutnost dima, odnosno pare. Vejpovi i ovi proizvodi za grijanje duhana proizvode aerosol, dok cigarete ostaju sa standardnim dimom koji nastaje izgaranjem i kao takav se unosi u pluća. Ne vidim preveliku razliku, osim što vidim drugačiji pristup proizvođača. Čini mi se da su nekad ranije ciljani stariji, zreli ljudi, punoljetne osobe. Današnja cijela kampanja i marketing usmjereni su upravo na one koji tek trebaju početi pušiti”, istaknuo je.
Arome koje su štetne
Dodaje kako, s te strane, ovaj britanski zakon ima logike jer razmišljaju korak unaprijed, možda ne na najbolji način, ali u dobrom smjeru.
“Dok kod nas, kad odete na kiosk ili na benzinsku postaju i plaćate, kad vidite ove preparate, ja sam prvo mislio da su to bomboni, dok se nisam počeo zanimati i gledati što je unutra. Dakle, vrlo su primamljive ambalaže i okusa. Ono što nemamo – dima uglavnom i dalje ima, nema smrada ili ga ima znatno manje, i to je ono što je kod današnjih generacija drugačije u odnosu na ranije pušenje. Čak ćete jako teško naći vejp bez okusa, jer praktički bi to bio okus glicerola i propilen glikola koji je onako blago slatkast. Dakle, aromatizirano je sve, a te arome su opet kemijske tvari od kojih mnoge ne djeluju dobro na pluća jer se u njih unose. Druga stvar, relativizira se, odnosno ublažava subjektivni osjećaj jačine nikotina. Nikotin sam po sebi iritira grlo, međutim s raznim aromama i količinom vodene pare, ovisno o tome koliko je jak aparat koji proizvodi aerosol, ti okusi i druge tvari unutra ne daju nikotinu da nadraži grlo na pravi način. To znači da mlada osoba može udahnuti jako puno tog aerosola jer nema prirodnu barijeru koju bi, recimo, imala sa standardnim cigaretama”, pojasnio je.
Naglasio je da se, s obzirom na to da ne nadražuju grlo kao cigarete, može unijeti više nikotina u kratkom vremenskom razdoblju, kao što je primjerice mali odmor u školi.
“Ne možete baš popušiti tri, četiri cigarete za mali odmor, a možete možda unijeti jednaku količinu nikotina putem snusa, nikotinske vrećice ili vejpa”, kazao je.
Kako nikotin utječe na mozak mladih?
Hodžić upozorava da, bez obzira na formu, ključni problem ostaje isti – nikotin.
“Moramo znati da jedino o cigaretama i snusu imamo višedesetljetne podatke. Ovo ostalo su relativno nove stvari. Za neke ozbiljne bolesti treba dulje vremensko razdoblje kako bismo utvrdili uzročno-posljedičnu vezu. Ono što treba odvojiti je adiktološki i ovisnički aspekt – za njega je zadužen nikotin. Nikotin mladim ljudima koji na njega nisu naviknuti daje osjećaj ‘haja’, na način da modulira otpuštanje dopamina u centru za nagradu. Taj centar utječe na motivaciju, reakciju na stres i zadovoljstvo. Kada se taj sustav poremeti u ranoj dobi, mlada osoba se više veže za umjetne stimulanse nego za prirodne izvore zadovoljstva. Drugi važan aspekt je frontalni režanj mozga, koji sazrijeva tek oko 25. godine. On je zadužen za donošenje odluka i kontrolu ponašanja. Uvođenjem nikotina u tom razdoblju mijenja se njegovo funkcioniranje, zbog čega svaka ovisnost započeta u mladosti ostavlja teže i dugotrajnije posljedice”, rekao je Hodžić.
Nevidljiva konzumacija i ozbiljne posljedice
Doktorica Aida Ramić Čatak dodatno upozorava na rizike koje roditelji često ne prepoznaju.
“Klasičnu cigaretu vidite kad se konzumira, a nikotinska vrećica ili snus koji se aplicira u usta između desni i gornje usne te se lagano otapa, može biti gotovo neprimjetan, sve do pojave prvih simptoma zbog tog skoka nikotina. Neki podaci govore da jedna vrećica može imati koncentraciju nikotina kao jedna kutija cigareta. To dovodi do euforičnih stanja, porasta krvnog tlaka, ubrzanog pulsa, glavobolje, mučnine, povraćanja, pa čak i respiratorne depresije kod djece. Roditelji mogu biti prevareni jer simptomi nalikuju drugim vrstama intoksikacije. Kod djece se mnogo brže razvija ovisnost i tolerancija, što znači da vrlo brzo trebaju veće količine nikotina. Ono što nas posebno brine jest to da se tako razvija obrazac ovisničkog ponašanja i povećava vjerojatnost prelaska na druge štetne tvari”, upozorila je.
Scena.ba
