Rodbina i prijatelji na vječni su počinak danas ispratili Elmu Godinjak-Prusac. Njezino ubojstvo, po tko zna koji put, otvara pitanje – je li sustav ponovno zakazao? Još važnije, kome je sve dostupno oružje, budući da je u ovom slučaju osumnjičeni već pravomoćno osuđen za nasilničko ponašanje, uz izrečene mjere zabrane.
U međuvremenu, samo u Kantonu Sarajevo u prva tri mjeseca ove godine evidentirano je 150 kaznenih djela nasilja u obitelji, što je porast od preko 100 % u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Statistika nasilja i mjere zaštite
U Kantonu Sarajevo svakodnevno se u prosjeku evidentira jedno do dva kaznena djela nasilja u obitelji, objavio je kantonalni ministar unutarnjih poslova, Admir Katica. Shodno važećim procedurama i provođenju zaštitnih mjera, policijski službenici su u prva tri mjeseca ove godine izvršili više od 2.600 obilazaka žrtava (oko 30 svakodnevno). No, upućeni upozoravaju da se mjera zabrane često ispostavi nefunkcionalnom.
Dragan Mioković, predsjednik Komisije za sigurnost PD PFBiH: “Jedna od stvari na kojoj treba poraditi analizirajući ovaj stravičan zločin jest kako osigurati da onaj tko dobije mjeru zabrane pristupa ženskoj osobi bude pod učinkovitim nadzorom onih koji to kontroliraju, kako bi ga se spriječilo u eventualnoj namjeri kršenja te odredbe.”
Kronologija događaja i propusti
Ministar Katica podnio je izvješće Skupštini KS o radnjama policijskih službenika PU Novi Grad povodom prijave Elme Godinjak protiv bračnog partnera Tarika Prusca. Općinski sud u Sarajevu je 8. travnja ove godine Pruscu izrekao zaštitnu mjeru zabrane.
Policija je obavila provjere i obilaske žrtve:
14.04.2026. – prva provjera
22.04.2026. – druga provjera
29.04.2026. – posljednja provjera, dva dana prije ubojstva.
Tijekom svake provjere žrtva je izjavila da nema problema niti kršenja mjera. Ipak, ostaje nejasno kako osoba poput Prusca, koja je prije 10 godina osuđena za nasilje u obitelji, može biti zaposlena u zaštitarskoj agenciji i posjedovati pištolj, posebice izvan radnog vremena.
Sukob nadležnosti
Pitanje nadležnosti nad kontrolom zaštitara i oružja izazvalo je različita tumačenja između kantonalne i federalne razine:
Admir Katica (MUP KS): Ističe podijeljenu nadležnost jer se radi o zaštitarskim poslovima unutar banke, što dijelom potpada pod FMUP.
Ramo Isak (MUP FBiH): Navodi da je kontrola najvećim dijelom na razini kantona. Kanton provjerava ispunjava li osoba uvjete za certifikat, a Federalno ministarstvo samo organizira obuku.
Ramo Isak: “Ukoliko je određena agencija zaposlila osuđivanu osobu, propust je na agenciji, ali i na kantonalnom ministarstvu koje ne smije izdati akreditaciju ako osoba prolazi kroz kaznenu evidenciju.”
Propusti u komunikaciji institucija
Alija Jašarević, vlasnik agencije za privatnu zaštitu, ističe da je pravosuđe dužno obavijestiti MUP i poslodavca o presudama kako bi se po službenoj dužnosti oduzeo certifikat. Agencija “Sec One”, u kojoj je Prusac radio, tvrdi da su postupali u skladu sa Zakonom.
Problem naoružanja u BiH
Sigurnosni rizik predstavlja i podatak da građani BiH posjeduju više od 370 tisuća komada legalnog oružja, dok se procjenjuje da ilegalnog ima više od milijun komada.
Sandi Dizdarević, univerzitetski profesor: “Bojim se da je čitav sustav vrijednosti urušen do te mjere da se bavimo slučajevima isključivo naknadno, nastojeći biti ‘generali poslije bitke’. Zakonski okvir je donekle popravljen, ali operacionalizacija na terenu nije vidljiva, što se posebno ogleda u nedostatku sustava elektroničkog nadzora.”
