Bosna i Hercegovina će 8. svibnja saznati hoće li dobiti preporuku za stavljanje na sivu listu Moneyvala, a prema saznanjima Klix.ba, konačna odluka bit će donesena u lipnju.
Krajem ovog tjedna trebala bi se sastati ekspertska skupina koja će dati konačnu preporuku o tome je li Bosna i Hercegovina učinila dovoljno da izbjegne povratak na sivu listu Moneyvala, na kojoj je već bila od 2015. do 2018. godine. Prema informacijama do kojih je došao Klix.ba, preporuka bi trebala biti negativna.
Izvješće koje će biti finalizirano krajem ovog tjedna temelji se na desecima preporuka tehničke naravi koje je BiH trebala ispuniti. Drugim riječima, vlasti u našoj zemlji trebale su usvojiti zakone i druge akte kako bi izbjegle ovaj scenarij.
Iako je Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH usvojio Zakon o ograničavanju raspolaganja imovinom s ciljem sprječavanja terorizma, financiranja terorizma i financiranja širenja oružja za masovno uništenje, to izvjesno neće biti dovoljno. Problem je ostao, kako je rečeno za Klix.ba, registar stvarnih vlasnika pravnih osoba u Federaciji BiH, što je bila odgovornost i zadatak Ministarstva pravde FBiH.
Ministarstvo pravde, koje vodi Vedran Škobić (HDZ), nije ni počelo rad na ovom registru, dok je u Republici Srpskoj taj posao odavno završen. Upravo zbog ovog uvjeta moglo bi doći do stavljanja BiH na sivu listu.
Što slijedi nakon preporuke?
Ako preporuka krajem tjedna bude negativna, u lipnju se donosi konačna odluka koja je u velikoj većini slučajeva u skladu s preporukom. Čak i da naša zemlja ispuni neke dodatne uvjete u razdoblju između preporuke i odluke, to u pravilu ne bi trebalo utjecati na konačni ishod.
Međutim, samo stavljanje na sivu listu tek je početak problema. Po donošenju odluke, vlasti u BiH dobit će akcijski plan, a tek po njegovu ispunjenju status zemlje bi se promijenio. Dok je prethodni akcijski plan (2015. – 2018.) bio tehnički, sljedeći će izvjesno biti i operativni. To znači da neće biti dovoljno samo usvojiti zakone na papiru, već će se pratiti i njihova stvarna primjena u praksi.
Posljedice za građane i gospodarstvo
S obzirom na to da BiH ima poteškoća čak i s pukim usvajanjem zakona, monitoring implementacije mogao bi značiti višegodišnje zadržavanje na listi, što bi donijelo katastrofalne posljedice:
Problemi s transakcijama: Građani će imati poteškoća s uplatama i isplatama iz inozemstva, što je posebno bolno za brojne obitelji koje ovise o doznakama iz dijaspore.
Gospodarski zastoj: Investitori će izbjegavati ulaganja u zemlju s ovakvim statusom, a mogući su i zastoji na granicama zbog detaljnijih pregleda robe.
Nepovoljniji krediti: Vlasti na svim razinama zaduživat će se na međunarodnom tržištu uz značajno nepovoljnije kamatne stope.
Primjer Bugarske pokazuje da proces ispunjavanja akcijskog plana može trajati i više od pet godina, unatoč tome što ona kao članica EU ima određene povlastice. BiH formalno još nije na sivoj listi, ali sve upućuje na to da nas dijeli vrlo malo od “crnog scenarija” koji bi mogao godinama opterećivati svakodnevni život i ekonomiju.
Scena.ba
