Pred nama je novo vrelo ljeto, poručuju meteorolozi. Na globalnoj razini, uz toplinske valove, očekuju se suše, poplave i obilne oborine. Dašak ljeta prethodnih dana osjetili su i građani Bosne i Hercegovine. U Hercegovini temperature zraka dosegnule su 35 stupnjeva Celzija, u Bosni oko 30, a potom oborine i niže temperature. Ekstremne promjene bit će sve češće, upozorava struka. A nije uvijek bilo tako.
Nisu uvijek bile izražene promjene vremena kao danas, priča Atif Kalem. Prisjeća se dugih, oštrih zima u glavnom gradu BiH, ali i podnošljivih, toplih razdoblja, s više zelenila. “Vratite se 40-50 godina unatrag, Alipašino polje su bili voćnjaci, sad su zgrade. Stup i sve, zatvorilo je protok zraka. Nekad su zime sedamdesetih i početak osamdesetih trajale po šest mjeseci i tako smo mi i rasli, odgajali se i navikli se na to, međutim sada. Pogledajte što sve hoda nebom gore, nije ni čudo da je to neka velika promjena i da utječe”, smatra Atif Kalem.
U prošlom stoljeću broj sarajevskih vrelih dana, s temperaturom zraka iznad 30 stupnjeva Celzija događao se dva puta tijekom tri tjedna, sada je svaki treći ljetni dan iznad 30 stupnjeva. Građani utočište pronalaze u prirodi jer vrelinu teže podnose.
Anketa: “Direktno što se mene tiče malo teže, vjerojatno sam meteopat, snalazim se”, “Ja imam vikendicu, pa odem dolje posijem nešto, kad zagrije, ja hladujem”, “Samo u hladovinu bježim i pored vode.”
Trenutne temperature tek su uvertira u vrelo ljeto. No, ekstremne oscilacije bit će sve češće, upozorava struka. “Ne samo na globalnoj nego i na lokalnoj razini, veća količina vodene pare u atmosferi koja mijenja oborinske obrasce, područja koja su nekad bila sušna mogu dobiti veću količinu oborina, ali ona područja koja su bila vlažna mogu postati neuobičajeno sušna. Generalno, temperature zraka kakve bilježimo sada, prije smo mogli vidjeti jednom u 100 godina”, kazao je meteorolog Nedim Sladić.
Liječnici savjetuju izbjegavanje boravka na suncu u najtoplijem dijelu dana, dovoljno tekućine i redovito uzimanje terapije. Upozoravaju da upravo ovakve vremenske oscilacije najteže pogađaju starije osobe, kronične bolesnike, s naglaskom na kardiovaskularne bolesnike. “Imamo dijelove našeg organizma koji reagiraju bez da smo mi svjesni, to je autonomni živčani sustav koji kontrolira rad srca, disanje, tonus naših krvnih žila, tako da te oscilacije utječu na nas, to što ne osjetimo, a medicinski radnici mogu registrirati”, poručio je Adin Alijević, specijalist urgentne medicine u Hitnoj pomoći KS.
Stoga, kako priroda postavlja nove temperaturne rekorde, neophodno je prilagođavanje organizma. Odgovorno ponašanje i poštovanje savjeta liječnika u tom lancu je neizbježno.
Scena.ba
