S više od tisuću kilometara granice snažno naslonjene na tržište Europske unije, Bosna i Hercegovina se godinama suočava s logističkim teškoćama. Što donosi međudržavni ugovor koji su u Sarajevu potpisali Borjana Krišto i Andrej Plenković?
Granični prijelazi Gradiška i Bijača između Bosne i Hercegovine i Hrvatske žile su kucavice domaćega gospodarstva. U kojoj su mjeri opterećeni, najbolje ilustriraju službeni podaci o robnoj razmjeni. Preko ovih prijelaza godišnje prijeđu milijuni tona robe vrijedne milijarde konvertibilnih maraka.
Samo je u prošloj godini preko GP Gradiška uvezeno robe u vrijednosti većoj od 6,7 milijardi KM, dok je izvoz premašio 2,7 milijardi KM. Sličan je pritisak i na GP Bijača, preko kojega je 2025. ostvaren uvoz u vrijednosti od 2,5 milijardi, dok se izvoz kretao iznad 500 milijuna KM, podaci su Uprave za neizravno oporezivanje BiH.
Samo dva takva granična prijelaza u praksi, međutim, znače usko grlo, a svaki privremeni zastoj ili ograničenje rada za domaće gospodarstvo predstavlja izravan udarac.
Financijski penali, trula roba i izgubljeni milijuni
Kada se jedno od ova dva uska grla začepi, posljedice za ekonomiju su trenutačne i razarajuće. Najveći ceh plaćaju izvoznici i prijevoznici svježeg mesa, mliječnih proizvoda, voća i povrća. Višesatna, pa i višednevna čekanja u neadekvatnim uvjetima na granicama dovode do kvarenja osjetljive robe. Za proizvođače je to izravan materijalni gubitak i bacanje truda i novca u vjetar.
Pored uništene robe, gospodarstvenici su suočeni s oštrim penalima kupaca zbog kašnjenja u isporuci. Lanac pouzdanosti se prekida, a domaće tvrtke gube dugoročne ugovore i teško stečeno povjerenje na europskom tržištu.
“Svaki sat stajanja teretnog vozila na granici u Europskoj uniji košta 40 eura”, kaže za Oslobodjenje.ba Velibor Peulić, glavni koordinator Konzorcija Logistika BiH.
Vozilo koje stoji na relaciji od Izačića do Svilaja ne ostvaruje nikakav prihod, dok fiksni troškovi plaća vozača, goriva, amortizacije, lizinga i osiguranja neumoljivo teku. U uvjetima izrazito niskih profitnih marži u sektoru transporta, dodatni troškovi izravno guraju domaće prijevoznike u nekonkurentnost u odnosu na tvrtke iz EU-a.
Apsurd bh. terminala: Plati 40 KM, makar stajao samo sat
Da stvar bude gora, Bosna i Hercegovina i dalje primjenjuje rigorozan sustav naplate carinskih terminala. Na pojedinim terminalima i dalje se obračunava fiksni parking bez obzira na stvarno vrijeme zadržavanja vozila.
To praktički znači da, ukoliko kamion završi proceduru i provede na terminalu svega jedan sat, prijevoznik mora platiti puni iznos parkinga od 40 KM, navode u Konzorciju Logistika BiH.
Predstavnici transportnog sektora dugo apeliraju da bi mnogo pravičnije i ekonomski opravdanije bilo da se obračun vrši proporcionalno stvarnom vremenu korištenja, odnosno da se cijena dnevnog terminalskog zadržavanja podijeli na 24 sata. Time bi se uveo fer odnos prema transportnim operaterima i smanjilo opterećenje gospodarstva, osobito u situacijama kada kašnjenja nisu krivnja prijevoznika, već sporih procedura i neusuglašenog rada državnih institucija.
Pet BIP prijelaza kao pojas za spašavanje
Spas za preopterećeni sustav leži u širenju mreže, smatraju u Konzorciju Logistika BiH. Oni zagovaraju uspostavljanje najmanje pet potpuno funkcionalnih BIP prijelaza (prijelaza s potpunim inspekcijskim nadzorom) duž glavnih logističkih koridora.
Planirano otvaranje novih BIP točaka na pravcima Svilaj, Izačić i Kamensko značilo bi prelazak s kritičnog uska grla na stabilan protok prve kategorije. U tom kontekstu, od strateške je važnosti GP Svilaj na Koridoru Vc, koji predstavlja ključno čvorište za međunarodne robne tokove.
Ipak, rješenje ovog problema nije samo građevinske prirode. Da bi novi prijelazi zaživjeli, potrebni su zahtjevni administrativni i organizacijski koraci, koji podrazumijevaju kadrovsko jačanje i bolju koordinaciju između granične veterinarske, fitosanitarne i carinske službe kako bi se eliminirala dvostruka zadržavanja.
No, prije svega potrebno je usvajanje i potpisivanje međunarodnih ugovora o graničnim prijelazima. To je pitanje riješeno, nakon što su ih u Sarajevu danas potpisali premijer Hrvatske Andrej Plenković i predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto.
Međutim, iz Uprave za neizravno oporezivanje prije dva dana su upozorili da bi potpisivanje takvog ugovora Gradišku ostavilo bez ijednoga graničnog prijelaza, a sjever BiH bez prijelaza za transport robe koja podliježe fitosanitarnom i drugim inspekcijskim pregledima. Upravni odbor ove institucije još nije usvojio pravilnik o unutarnjem ustrojstvu UNO-a na novom graničnom prijelazu, što je posljedica političkih blokada u Bosni i Hercegovini.
Može li digitalizacija zamijeniti rampu?
Pored kadrova, ključnu ulogu u modernizaciji granica mora odigrati digitalizacija. Uvođenje naprednih digitalnih sustava kao što su e-CMR, eFTI i NCTS omogućuje elektroničku razmjenu svih podataka o teretu i prije nego što vozilo fizički stigne na granicu.
To dramatično skraćuje administrativne procedure i ubrzava protok roba. Ipak, struka upozorava: digitalizacija ne može nadomjestiti nedostatak bazične infrastrukture. Ona ne može zamijeniti nedostatak traka i inspekcijskih kućica, već mora biti njihov prirodni i tehnološki nastavak.
Pitanje razvoja, a ne samo transporta
Adekvatna granična infrastruktura nije samo interni problem transportnih tvrtki. BIP prijelazi su izravno pitanje ekonomskog razvoja, privlačenja novih stranih investicija i ukupne konkurentnosti države na globalnoj mapi.
Svako odgađanje otvaranja novih prijelaza i modernizacije procedura izravno slabi domaće gospodarstvo. Ulaganje u nove BIP kapacitete i digitalizaciju nije trošak – to je najizravnija investicija u ekonomsku budućnost i stabilnost Bosne i Hercegovine.
Istina.media
Scena.ba
