Cijene hrane i bezalkoholnih pića u Europskoj uniji porasle su 34 posto u posljednjih pet godina, no minimalne plaće u većini analiziranih europskih zemalja rasle su brže. Zbog toga je kupovna moć radnika s najnižim primanjima u odnosu na cijene hrane u mnogim državama povećana.
Analiza Euronews Businessa obuhvatila je 26 europskih zemalja sa zakonski utvrđenom minimalnom plaćom, a uspoređivane su promjene cijena hrane i bezalkoholnih pića te minimalnih plaća između kolovoza 2021. i kolovoza 2026. godine.
Najviše poskupjela hrana u Mađarskoj, Bugarskoj i Rumunjskoj
Prema podacima Eurostata, cijene hrane i bezalkoholnih pića u Europskoj uniji u promatranom razdoblju porasle su 34 posto.
Najveći rast među članicama EU-a zabilježen je u Mađarskoj, gdje je hrana poskupjela 57 posto. Slijede Bugarska s rastom od 54 posto i Rumunjska s 53 posto.
Najmanje je hrana u EU-u poskupjela na Cipru, 21 posto. U široj skupini od 35 europskih zemalja najmanji rast zabilježen je u Švicarskoj, gdje su cijene hrane porasle samo pet posto.
Posebno se izdvaja Turska, u kojoj su cijene hrane i bezalkoholnih pića u pet godina porasle čak 752 posto.
Među najvećim gospodarstvima EU-a hrana je poskupjela 25 posto u Francuskoj, 30 posto u Italiji, 34 posto u Njemačkoj i 35 posto u Španjolskoj.
Minimalne plaće rasle još brže
Istodobno su u većini promatranih zemalja rasle i zakonski utvrđene minimalne plaće.
Najveći rast među članicama EU-a zabilježen je u Mađarskoj, gdje je minimalna plaća povećana 93 posto. U Njemačkoj je rast iznosio 46 posto, u Španjolskoj 29 posto, a u Francuskoj 20 posto.
Izvan EU-a posebno se izdvaja Turska, gdje je minimalna plaća u lokalnoj valuti porasla 823 posto. Minimalna plaća više se nego udvostručila i u Srbiji, za 103 posto, te Crnoj Gori, za 102 posto.
Samo uspoređivanje postotnog rasta plaća i cijena, međutim, ne pokazuje u potpunosti kako se promijenila stvarna kupovna moć.
Zbog toga je Euronews usporedio koliko hrane radnik može kupiti jednom mjesečnom bruto minimalnom plaćom 2021. i 2026. godine.
Srbija i Crna Gora među zemljama s najvećim rastom kupovne moći
Rezultati pokazuju da su u samo tri od 26 analiziranih zemalja radnici s minimalnom plaćom izgubili kupovnu moć u odnosu na hranu.
Najveći pad zabilježen je na Malti, gdje radnik s minimalnom plaćom danas može kupiti oko šest posto manje hrane nego prije pet godina. U Španjolskoj je kupovna moć prema hrani smanjena pet posto, a u Francuskoj četiri posto.
S druge strane, najveće poboljšanje zabilježeno je u Srbiji i Crnoj Gori. Minimalna plaća u tim zemljama u kolovozu 2026. mogla je kupiti 37 posto više hrane nego u istom mjesecu 2021. godine.
Rast veći od 20 posto zabilježen je i u Hrvatskoj, Albaniji, Rumunjskoj, Mađarskoj, Bugarskoj i Litvi.
Kupovna moć minimalne plaće u odnosu na hranu povećana je deset posto u Irskoj, devet posto u Njemačkoj, sedam posto u Grčkoj, šest posto u Belgiji i Nizozemskoj te tri posto u Portugalu.
U Turskoj je, unatoč ogromnom nominalnom rastu minimalne plaće od 823 posto i rastu cijena hrane od 752 posto, stvarna kupovna moć u odnosu na hranu povećana za svega osam posto.
Scena.ba
