U Zavodu za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo u samo 72 sata zbrinuto je 1.395 pacijenata. Specijalistica urgentne medicine, dr. Melita Stanić, upozorila je na povećan broj intervencija, ali i sve mlađu životnu dob pacijenata koji doživljavaju ozbiljne kardiovaskularne incidente. Kao jedan od važnih čimbenika navela je dugotrajnu izloženost onečišćenom zraku.
Gostujući na televiziji N1, Stanić je kazala kako se među pacijentima sve češće susreću mlađe osobe koje doživljavaju srčane i moždane udare. „Mi smo ponovno samo statističari onoga što se događa. Imamo povećan broj pacijenata, sve mlađe populacije koja doživljava ozbiljne kardiovaskularne incidente. Imamo sve više mlađih ljudi sa srčanim i moždanim udarima, što je, dokazano je, izravna posljedica kronične izloženosti onečišćenom zraku“, kazala je Stanić.
Onečišćenje zraka dodatno pogoršava zdravstveno stanje
Liječnica je upozorila kako se problem onečišćenja zraka u Sarajevu posebno pogoršava tijekom zime, kada se povećava korištenje individualnih ložišta, ali i zbog intenzivnog prometa. „Ispušni plinovi ovih naših dizelaša koji su došli iz Europe posebno su problematični“, navela je. Prema njezinim riječima, sve je više mlađih pacijenata koji doživljavaju srčane i moždane udare, a sitne čestice iz onečišćenog zraka predstavljaju ozbiljan zdravstveni rizik. „To su čestice koje izravno prodiru u naša pluća i krvne žile te uzrokuju štetu koja potom izravno dovodi do razvoja srčanih i moždanih udara, hipertenzije i drugih bolesti koje su nekada bile rijetke kod mlađih ljudi, a danas to zaista više nije slučaj“, upozorila je Stanić.
Djeca, trudnice i starije osobe posebno ugroženi
Stanić je istaknula kako posljedice izloženosti onečišćenom zraku ovise i o duljini boravka u takvim uvjetima. Liječnici, kako je navela, bilježe pogoršanje kroničnih opstruktivnih bolesti, ali i sve više respiratornih problema kod mlađih osoba. Posebno osjetljive skupine su djeca, trudnice i starije osobe. „Preporučujemo da prate razinu onečišćenja zraka u gradu, da što više borave izvan grada, na okolnim planinama i izletištima, upravo kako ne bi bili izloženi tim štetnim česticama“, savjetovala je.
Kirurške maske nisu dovoljna zaštita
Građanima koji zbog posla i drugih obveza moraju boraviti na otvorenom tijekom dana, liječnica preporučuje korištenje odgovarajućih zaštitnih maski, a ne običnih kirurških. „Koristite odgovarajuće maske. Dakle, ne obične kirurške maske, nego maske sa zaštitnim filtrima. U prostorijama u kojima boravite koristite pročišćivače zraka s HEPA filtrom“, poručila je. Starijim osobama savjetovala je da tijekom razdoblja izrazito visokog onečišćenja što manje borave na otvorenom. Ista preporuka odnosi se i na sportaše, koji bi trebali izbjegavati fizičke aktivnosti na otvorenom kada je kvaliteta zraka posebno loša. Zimsko razdoblje dodatno otežava situaciju zbog hladnog zraka i češćeg boravka u zatvorenim prostorijama, što pogoduje širenju respiratornih bolesti.
„Malo sam ljuta“: Struka mora biti glasnija
Stanić je pozvala građane da i sami pridonesu smanjenju onečišćenja, posebno izbjegavanjem korištenja automobila kada to nije nužno. „Ako možete utjecati na smanjenje onečišćenja, gdje god možete, nemojte koristiti automobil, posebno tijekom velikih prometnih gužvi“, rekla je. Onima koji koriste individualna ložišta savjetovala je da izbjegavaju ugljen s visokom koncentracijom sumpora te da koriste suha drva, plin ili druga ekološki prihvatljivija goriva. Na kraju razgovora nije skrivala nezadovoljstvo zbog činjenice da zdravstveni djelatnici iz godine u godinu upozoravaju na iste probleme. „Malo sam ljuta, ali eto, što ćemo“, kazala je.
Objasnila je kako je posebno frustrira činjenica da liječnici uglavnom mogu upozoravati na posljedice, dok promjene ovise i o onima koji imaju mogućnost utjecati na smanjenje onečišćenja. „Ne bavim se politikom i smatram da mi kao stručnjaci moramo ukazivati na probleme sa svoje strane. Zaista bih voljela da se struka malo više čuje i da više utječe i na političare“, zaključila je dr. Melita Stanić.
Scena.ba
