Piše: Dragan Bradvica
dragan@dnevni-list.ba
U državni u kojoj vlast čine HDZ BiH, SNSD i opskurna, ali zato do bola nesposobna sarajevska ‘trojka’ (SDP, NiP, NS) kolaps, potonuće i beznađe su zajamčeni.
To se, nažalost po sve obične smrtnike u Bosni i Hercegovini i događa u svakoj pori života. Što su god infantilni ‘trojkaši’ dotakli to su i uništili. Uništili su preko spengavanja i pomisao pravne države, zbog štićenja sumnjivih radnji u javnim poduzećima narušeni su odnosi s europskim institucijama i kreditorima, ekonomija je zbog katastrofalnih odluka podkapacitiranih foteljaša na koljenima, demografski izumiremo.
Skroman rast će biti još skromniji
Ovog tjedna dolaze novi podaci o ekonomskim kretanjima u zemlji.
– Na temelju raspoloživih službenih statističkih podataka i informacija iz međunarodnog okruženja, objavljenih do 15. lipnja 2026. godine, Središnja banka BiH procjenjuje da je realna ekonomska aktivnost u BiH nastavila rasti relativno skromnom dinamikom. Nakon rasta realnog BDP-a od 2,1 posto u 2025., preliminarna procjena za prvo tromjesečje 2026. iznosi 2,1 posto, što je identično prvoj preliminarnoj procjeni iz ožujka, navodi se iz ove insitucije.
Raspoloživi visokofrekventni pokazatelji, kako se nastavlja, ukazuju da je domaća potražnja i dalje glavni nositelj ekonomskog rasta, dok doprinos prerađivačke industrije ostaje negativan uslijed slabe vanjske tražnje i usporene ekonomske aktivnosti glavnih trgovinskih partnera. U prva četiri mjeseca ove godine zabilježen je pad industrijske proizvodnje (4,5 posto), te skroman rast turističke aktivnosti (2,2 posto). Istodobno, trgovina na malo s realnom stopom rasta od 12,8 posto značajno je doprinijela rastu realne ekonomske aktivnosti.
– Naša preliminarna procjena intenziteta rasta realnog BDP-a za drugo tromjesečje 2026. iznosi 2,0 posto i temelji se na podatcima visoke frekvencije, uglavnom dostupnim samo za travanj 2026. U odnosu na krug brzih procjena iz ožujka, lipanjski krug ne donosi značajnije promjene u kratkoročnim izgledima gospodarske aktivnosti. Međutim, izgledi su izloženi rizicima, poglavito onim iz međunarodnog okruženja, te je moguća revizija ekonomske aktivnosti za drugo tromjuesečje već u narednom krugu brzih procjena, stoji u analizi.
Inflatorni udari
Inflatorna kretanja su značajno nepovoljnija od očekivanja iz prethodnog kruga procjena, kada se na raspolaganju imali samo nepotpune siječanjske podatke i informacije s međunarodnih tržišta do polovine ožujka. Inflatorni pritisci u BiH značajno su ojačali od ožujka 2026.
– U odnosu na krug brzih procjena iz ožujka 2026., stopa inflacije revidirana je naviše, što ukazuje na izraženije i postojanije cjenovne pritiske od ranije očekivanih. Procjena ukupne inflacije za drugo tromjesečje 2026. povećana je s 3,9 posto na 6,6 posto, dok je procjena temeljne inflacije povećana sa 4,2 posto na 4,7 posto. Uzimajući u obzir posljednje službene objave iz travnja o dramatičnom godišnjem rastu cijena prijevoza (25,9 posto) i režijskih troškova (11,0 posto) veoma je očito zbog čega je procjena ukupne inflacije značajnije revidirana u odnosu na prethodni krug. Shodno tomu, procjenjujemo ukupnu inflaciju od 5,3 posto i temeljnu inflaciju od 4,5 posto u prvom polugodištu, s tendencijom blagog usporavanja u trećem tromjesečju, objavljeno je od strane Središnje banke BiH.
Trenutačne projicirane vrijednosti inflacije u BiH odražavaju istodobno djelovanje vanjskih i domaćih čimbenika. Ključni kanal inflatornog pritiska u drugom tromjesečju bilo je prelijevanje rasta cijena energenata s međunarodnog tržišta. U tom smislu, ubrzanje inflacije zabilježeno je i u eurozoni, gdje je godišnja stopa inflacije dosegnula razinu od 3,2 posto u svibnju, što je najviša razina od rujna 2023..
Prema najnovijim makroekonomskim projekcijama ECB-a (lipanj 2026. godine1 ), u eurozoni se očekuje inflacija od oko tri posto u 2026. (bazni scenarij), uz postupni povratak ka ciljanoj stopi od dva posto tek tijekom 2027.
– Eksterni inflatorni pritisak se u domaćoj ekonomiji najjasnije reflektira kroz kategorije koje su izravno vezane uz energente i međunarodne cijene sirovina. U prva četiri mjeseca najveći pojedinačni doprinos inflaciji u BiH dolazio je iz kategorije prijevoza, koja je u prva četiri mjeseca 2026. zabilježila rast od oko 7,7 posto prije svega zbog kretanja cijena goriva i pratećih troškova transporta. Ova kategorija ima snažan efekt na ukupnu razinu cijena, jer se kroz rast troškova logistike prelijeva na gotovo sve robe i usluge u ekonomiji, dodatno pojačavajući inflatorni zamah. Pored transporta, značajan doprinos inflatornim pritiscima imala je i kategorija režijskih troškova, odnosno stanovanja, vode, električne energije, plina i drugih energenata, koja je u prva četiri mjeseca 2026. zabilježila rast od oko 8,9 posto. Nasuprot tomu, kategorija hrane i bezalkoholnih pića, jedna od najvažnijih komponenti potrošačke korpe, pokazuje znake postupnog usporavanja rasta cijena u odnosu na prethodno razdoblje, djelomično i zbog baznog efekta, s tim da zbog visokog pondera ova kategorija je i dalje imala značajan ukupni doprinos inflaciji, naglašava se.
Scena.ba
