Kina nikad nije skrivala svoje ambicije i teritorijalne pretenzije u Pacifiku. No za razliku od nekih drugih država, Kina je strpljiva i svoje ciljeve ostvaruje gotovo ispod radara
Dok svijet promatra što se događa u Ukrajini i na Bliskom istoku, Kina malo po malo osvaja Pacifik. U samo nekoliko tjedana kineski su brodovi proveli prilično sporne ‘aktivnosti provođenja zakona’ na udaljenosti od 500 milja od svojih obala.
Kako piše CNN, Kina često poduzima male korake kako bi uspostavila svoju kontrolu nad područjima gdje su njezini zahtjevi za suverenitetom prema međunarodnom pravu, u najboljem slučaju upitni.
Najnoviji potezi pokušaja proširenja prisutnosti izvan otočnog lanca u zapadnom Pacifiku, zabrinuli su i analitičare koji ističu kako bi moglo biti tek pitanje dana kad će Kina krenuti u osvajanje Tajvana, otoka koji je obećala ‘ponovno ujediniti s matičnom zemljom’ jednog dana.
Zanimljivo je, ističu analitičari, da je niz kineskih pomorskih manevara uslijedio nakon posjeta američkog predsjednika Trumpa Pekingu, gdje su se dvije strane, među ostalim, dotaknule i pitanja Tajvana.
Naime, početkom lipnja tri plovila Kineske agencije za pomorsku sigurnost (MSA), civilne organizacije za provođenje zakona, prošla su kroz Bashi kanal između Filipina i Tajvana kako bi započela ‘aktivnosti provođenja zakona i mapiranja’ u vodama istočno od Tajvana.
To je prvi put da su plovila MSA viđena istočno od ‘Prvog otočnog lanca’ koji se proteže od južnog Japana, preko Tajvana i Filipina, uz rubove Južnog kineskog mora do Singapura.
Za direktora projekta SeaLight na Sveučilištu Stanford, Raya Powella, to je bila kineska poruka da ‘imaju jurisdikciju nad ovim područjem s druge strane Prvog otočnog lanca’.
‘To je prilično značajno jer je ovo prvi put da ih vidimo kako provode neku vrstu patrole na tom području’, rekao je za CNN.
Tajvan budno prati svaki kineski potez
Za Powella to je ujedno signal koji Kina šalje Tajvanu i njegovim stanovnicima.
Svojevrsna potvrda stigla je i s poluslužbenog računa na društvenim mrežama kojim upravlja kineska nacionalna televizija, a koji Peking često koristiti za testiranje međunarodne reakcije. Tamo je objavljeno da su kineski MSA brodovi ‘prvi put mapirali morsko dno istočno od Tajvana’.
‘Vode istočno od otoka Tajvana predstavljat će naše ‘priobalne vode’ – upravo one vode u kojima održavamo prisutnost te vršimo jurisdikciju i upravljanje‘, navodi se.
Poruku su u Tajvanu čuli jasno i glasno – pravi cilj Pekinga je širenje, a brodove MSA koriste kako bi pokušali stvoriti lažni dojam da imaju jurisdikciju nad Tajvanom.
Tajvanski predsjednik Lai Ching-te na nedavnoj je konferenciji za novinare izjavio kako ‘Peking nastavlja inovirati načine za unaprjeđenje svojih teritorijalnih zahtjeva’.
‘Kineske prijetnje Tajvanu ne poznaju granice’, rekao je Lai Ching-te.
IlustracijaIzvor: Pexels / Autor: Nao Liang / Pexels
Korak po korak
Kina je na vode istočno od Tajvana bacila oko pred više godina, no prvi je konkretan korak napravila 2023. godine kada je proširila takozvanu ‘liniju od devet crtica’ koja je obuhvaćala njezine pretenzije u Južnom kineskom moru na 10 crtica, pri čemu je deseta istočno od Tajvana.
Iako je Kina često provodila vojne vježbe istočno od Tajvana, ne bi li tako pomalo zastrašila njegove stanovnike i pokazala mišiće, analitičari upozoravaju kako bi veću prijetnju mogli predstavljati upravo brodovi MSA i nevojna plovila.
Naime, brodovi MSA zapravo imaju policijsku ulogu jer provode propise o zaštiti okoliša i pomorstvu. No, upravo bi to mogao biti prikriveni način da se nametnu kao policija na morskim prilazima Tajvanu. Sljedeći korak mogao bi biti zaustavljanje ili prisilno preusmjeravanje komercijalnih brodova prema kineskim lukama, prije nego im se dopusti nastavak plovidbe prema Tajvanu, upozorava Powell.
To bi moglo biti posebno opasno ako Kina počne ciljati brodove koji prevoze ukapljeni prirodni plin (LNG) jer bi to moglo Tajvanu dati do znanja da im Kina kontrolira uvoz energenata.
Osim toga, činjenica da Kina vode oko istočnog Tajvana naziva ‘priobalnim vodama’ može značiti da ih Kina tretira kao suvereni teritorij. A to bi značilo da strani brodovi nemaju pravo ulaska u te vode bez dopuštenja Kine.
Strane sile primjećuju kineske korake
‘Kineske akcije su duboko destabilizirajuće’, rekao je glasnogovornik američkog State Departmenta u vezi s izvješćima da plovila kineske obalne straže uznemiravaju komercijalne brodove, izvijestio je Reuters.
Britanija, Francuska i Njemačka, u rijetkoj su zajedničkoj izjavi iz svojih de facto veleposlanstava u Taipeiju, izrazile su ‘zabrinutost zbog nove kineske aktivnosti u vodama istočno od Tajvana’. Dodale su kako ove akcije ‘ugrožavaju regionalnu stabilnost i slobodu plovidbe’.
Carl Schuster, bivši direktor Zajedničkog obavještajnog centra američkog Pacifičkog zapovjedništva, upozorava kako operacije mapiranja kod Tajvana imaju i vojne implikacije.
‘To će poboljšati sposobnost mornarice PLA da upravlja svojim podmornicama i operativnim skupinama u tim vodama. Također će im dati vrlo točnu sliku podmorskih kabela, svih resursa i značajki dna koje Kina može iskoristiti’, upozorava.
Dodao je kako je Peking iskoristio priliku i reagirao, baš kao što to radi posljednjih desetljeća.
Naime, Kina je iskoristila više strateških prozora i uključila se u ekspanzionističke vojne aktivnosti i aktivnosti u sivoj zoni u Žutom moru, Istočnom kineskom moru, Tajvanskom tjesnacu i Južnom kineskom moru.
Vojna vježba tajvanske mornariceIzvor: EPA / Autor: RITCHIE B. TONGO
Oko je bačeno i na Filipine
U Južnom kineskom moru, fokus je nedavno bio na Scarborough Shoalu, nenaseljenoj stijeni sa središnjom lagunom 220 kilometara zapadno od glavnog filipinskog otoka Luzona i oko 850 kilometara od kineske provincije Hainan.
Kina održava gotovo stalnu prisutnost na tom području još od 2012. godine, a posljednjih godina u blizini ulaza u lagunu pojavila se mala plutajuća struktura. To je izazvalo uzbunu i prosvjede na Filipinima jer je Sud za Južno kinesko more još 2016. presudio da Kina ne može legalno okupirati plićak.
Kina tvrdi da se plutajuća konstrukcija koristi za pomorska istraživanja, no na Filipinima su sumnjičavi.
Filipinski ministar obrane Gilbert Teodoro, izjavio da je Kina već koristila prijevaru s istraživačkim brodom i niz otoka i atola u Južnom kineskom moru pretvorila u vojne baze, unatoč obećanju čelnika Xi Jinpinga da to neće učiniti.
‘Ako su… lagali prije, mogu lagati i sada’, rekao je Teodoro.
Prednost je na kineskoj strani
Problem je što su takve naizgled male i nevažne kineske akcije zapravo testiranje reakcija međunarodne javnosti i djeluje poput igre šaha. Dok god Kina povlači naizgled nebitne poteze, međunarodna javnost neće reagirati. No, svi ti mali nevažni potezi na kraju se zbrajaju i s vremenom postaju nešto veliko.
Mogućnost konkretne akcije MSA ili Kineske obalne straže, kojim bi se spriječilo pristajanje brodova u Tajvanu ili gradnja novih objekata na Scarborough Shoalu, za Powella je zabrinjavajuća.
‘Bojim se da bi reakcija drugih bila samo slijeganje ramenima’, upozorio je.
Scena.ba
