Ketogena prehrana godinama privlači pažnju znanstvenika i liječnika zbog mogućih zdravstvenih koristi. Prvobitno je razvijena kao terapija za epilepsiju, a danas se koristi i za mršavljenje, regulaciju šećera u krvi te se istražuje njezin potencijalni učinak kod neurodegenerativnih bolesti i pojedinih vrsta raka.
Novo istraživanje, objavljeno u uglednom znanstvenom časopisu Nature, donijelo je iznenađujuće rezultate. Znanstvenici su otkrili da ketogena prehrana može imati potpuno različite efekte u različitim dijelovima crijeva – dok može usporiti razvoj tumora debelog crijeva, istovremeno može potaknuti razvoj tumora tankog crijeva.
Različit odgovor dva dijela crijeva
Istraživači s Massachusetts Institute of Technologyja (MIT) proučavali su miševe koji su genetski bili skloni razvoju tumora crijeva. Životinje su bile podijeljene u tri skupine – jedna je bila na ketogenoj prehrani, druga na standardnoj prehrani, a treća na visokokaloričnoj prehrani bogatoj mastima.
Rezultati su pokazali da su se kod miševa na ketogenoj prehrani tumori tankog crijeva razvijali jednako često, pa čak i češće nego kod životinja koje su jele visokomasnu hranu. Istovremeno, kod debelog crijeva ketogena prehrana pokazala je zaštitni efekt i usporila razvoj tumora.
Masti, a ne ketoni
Znanstvenici su očekivali da će za ove efekte biti odgovorna ketonska tijela, posebno beta-hidroksibutirat (BHB), koji nastaje kada organizam kao glavni izvor energije koristi masti umjesto ugljikohidrata.
Međutim, istraživanje je pokazalo da ketonska tijela nisu glavni uzrok. Umjesto toga, ključnu ulogu ima način na koji organizam razgrađuje prehrambene masti. Tijekom tog procesa aktiviraju se proteini koji potiču ubrzano dijeljenje matičnih stanica u tankom crijevu. Iako to pomaže obnavljanju tkiva, istovremeno može povećati rizik od razvoja tumora.
Potrebna dodatna istraživanja
Autori naglašavaju da je riječ o pretkliničkom istraživanju provedenom na miševima te da se rezultati ne mogu izravno primijeniti na ljude. Životinje uključene u studiju bile su genetski predisponirane za razvoj tumora, pa su potrebna dodatna istraživanja kako bi se utvrdilo javljaju li se isti mehanizmi i kod ljudi.
Znanstvenici ističu i da dodaci prehrani koji sadrže ketone vjerojatno nemaju isti učinak kao ketogena prehrana, jer rezultati ukazuju da su za promjene odgovorne prehrambene masti, a ne sama ketonska tijela.
Iako ketogena prehrana i dalje pokazuje određene potencijalne zdravstvene koristi, nova studija potvrđuje da njezin utjecaj na organizam nije isti u svim tkivima. Stručnjaci zbog toga savjetuju oprez i poručuju da su potrebna nova istraživanja prije nego što se donesu konačni zaključci o njezinoj ulozi u prevenciji ili liječenju raka.
Scena.ba
