PODACI o doseljavanju i iseljavanju hrvatskih državljana posljednjih su dana ponovno otvorili pitanje tko se zapravo vraća u Hrvatsku. Nakon što je objavljeno da se nakon dugog niza godina 2025. u zemlju doselilo više hrvatskih državljana nego što ih se odselilo, često se mogla čuti tvrdnja da se uglavnom vraćaju umirovljenici i ljudi pred mirovinom, dok mladi i dalje odlaze.
Državni zavod za statistiku (DZS) još uvijek nije objavio dobnu strukturu hrvatskih državljana koji su uselili u Hrvatsku, ali Eurostatovi podaci iz ranijih godina upućuju na zaključak da se vraćaju isključivo ili uglavnom umirovljenici.
U 2025. više ih se doselilo nego odselilo
Prema podacima DZS-a, tijekom 2025. u Hrvatsku se iz inozemstva doselilo 16.843 hrvatskih državljana, dok ih se odselilo 13.138. Saldo je tako bio pozitivan za 3705 osoba.
Daleko najviše hrvatskih državljana doselilo se iz Njemačke, njih 8334, odnosno gotovo polovica svih doseljenih. Istodobno se u Njemačku odselilo 6145 hrvatskih državljana, pa je saldo u odnosu na tu zemlju bio pozitivan za 2189 osoba.
Više hrvatskih državljana doselilo se nego odselilo i u odnosu na Bosnu i Hercegovinu te Irsku. Prema Austriji i Švicarskoj saldo je, međutim, i dalje bio negativan.
Vraćaju li se uglavnom umirovljenici?
DZS u najnovijem priopćenju nije objavio dobnu strukturu posebno za hrvatske državljane, nego samo podatke za sve doseljene i odseljene, uključujući strance.
Ekonomski analitičar Ivica Brkljača povezao je podatke Državnog zavoda za statistiku za 2025. s Eurostatovim podacima o dobi doseljenih i odseljenih hrvatskih državljana u 2024. godini.
Prema tim podacima, među 13.290 hrvatskih državljana koji su se te godine doselili u Hrvatsku njih 1495 bilo je starije od 65 godina. To je 11,2 posto ukupnog broja.
Kada se pribroje i osobe u dobi od 60 do 64 godine, stariji od 60 čine oko 18 posto svih doseljenih hrvatskih državljana. Drugim riječima, više od četiri petine bilo ih je mlađe od 60 godina.
“Čak i ako spustimo granicu na 60+, radi se o manje od petine svih povratnika u 2024.”, napisao je Brkljača.
Najbrojnije pojedinačne dobne skupine među doseljenima bile su osobe od 25 do 29 godina, kojih je bilo 1529, te one od 30 do 34 godine, kojih je bilo 1487. Prema Brkljačinu izračunu, prosječna dob doseljenih hrvatskih državljana iznosila je oko 40,5 godina. Odseljeni su u prosjeku bili nešto mlađi, s prosječnom dobi od 37,2 godine.
Mladi su se 2024. doseljavali, ali ih je još više odlazilo
Brkljača na temelju tih podataka iz 2024. zaključuje da ne stoji tvrdnja prema kojoj se u Hrvatsku vraćaju gotovo isključivo umirovljenici i ljudi pred mirovinom.
Podaci doista pokazuju da su među doseljenima većinom bili ljudi radne dobi. No ne pokazuju da su mladi prestali odlaziti. Migracijski saldo 2024. bio je negativan u svim dobnim skupinama.
Među osobama od 25 do 29 godina doselilo se 1529 hrvatskih državljana, a odselilo ih se 2079, pa je saldo bio negativan za 550 osoba. U skupini od 30 do 34 godine doselilo ih se 1487, a odselilo 1882, što znači minus od 395 osoba.
Podaci, dakle, pobijaju tvrdnju da među doseljenima dominiraju umirovljenici. Istodobno pokazuju da je 2024. u svim dobnim skupinama više hrvatskih državljana otišlo nego što ih se doselilo.
Nisu svi doseljeni nužno povratnici
Treba imati na umu još jednu važnu stvar. Statistika obuhvaća sve hrvatske državljane koji su se doselili iz inozemstva, ali to ne znači da su svi oni ranije živjeli u Hrvatskoj.
Među njima mogu biti hrvatski državljani rođeni u Bosni i Hercegovini, Njemačkoj ili nekoj drugoj zemlji, kao i potomci hrvatskih iseljenika. Zato je preciznije govoriti o doseljenim hrvatskim državljanima nego sve ih automatski nazivati povratnicima.
Za potpuni odgovor trebaju podaci za 2025.
Brkljača navodi da se dobna struktura doseljenih ne mijenja znatno iz godine u godinu te da su udjeli bili gotovo isti i 2023. godine. Zato smatra da podaci iz 2024. daju dobar okvir za razumijevanje toga tko se doseljava u Hrvatsku.
“Eto ga, razbijen još jedan mit”, zaključio je.
Ipak, pozitivan saldo odnosi se na 2025., dok su detaljni podaci o dobi dostupni za 2024., kada je saldo hrvatskih državljana još bio negativan.
Zasad se zato može reći da među doseljenim hrvatskim državljanima ne dominiraju umirovljenici, nego ljudi radne dobi. Još se, međutim, ne može sa sigurnošću reći koje su dobne skupine najviše pridonijele pozitivnom saldu u 2025. godini.
Scena.ba
