Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine je na 20. izvanrednoj sjednici usvojio usaglašeni tekst Zakona o platnim uslugama, Zakona o elektroničkom novcu i Zakona o računima za plaćanje, koji su bili potrebni da naša zemlja ispuni uvjete za pristupanje Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA).
Iako su ovi zakoni i ranije usvojeni u Zastupničkom domu, sada su izglasani i u Domu naroda Parlamenta FBiH uz amandmane koje je predložio HDZ. Kada zakoni budu objavljeni u Službenom listu, stupit će na snagu. Kada ovi zakoni stupe na snagu, posebno će pogodovati članu Kolegija Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Marinku Čavari (HDZ). Naime, amandmani na zakone o računima za plaćanje i platnim uslugama omogućili su da građani BiH otvore račune u poštama i da tu primaju plaće. Čavari je, zbog činjenice da se nalazi na američkoj listi sankcioniranih osoba, onemogućeno da ima otvoren račun u banci, a samim time i da prima plaću državnog parlamentarca. HDZ-ov zastupnik plaću ne prima od ožujka 2024. godine. Ovim izmjenama, Čavara je dobio mogućnost da plaću prima preko pošte. Kako je rečeno za Klix.ba iz Parlamenta FBiH, stupanjem na snagu ovih amandmana Čavara, ali i druge osobe koje su na američkoj “crnoj listi”, mogu otvoriti račun u svojoj pošti, bilo da je riječ o Hrvatskoj pošti Mostar ili BH Pošti, i zatražiti od svog poslodavca da mu plaću uplaćuje na ovaj račun.
Točnije, novac bi bio uplaćen na zajednički račun pošte, a onda bi se dalje dijelio podračunima koji pripadaju građanima koji su ih otvorili. Kada novac stigne na račun, građani bi uz predočenje valjanog identifikacijskog dokumenta mogli podići novac u gotovini. Razlog zbog kojeg ovi računi ne bi bili sporni jest činjenica da pošte ne sudjeluju u međunarodnom platnom prometu kao banke te nemaju rizik od sankcija u slučaju da održavaju račun za osobe pod američkim sankcijama, što je realan rizik za banke. Ipak, kako doznaje Klix.ba, ovo pitanje još nije u potpunosti riješeno jer sada slijedi postupak donošenja podzakonskih akata. Taj postupak bi, teoretski, mogao izuzeti ovakve slučajeve ili ih spriječiti, ali do objave podzakonskih akata to ne možemo znati sa sigurnošću. Podsjetimo, Marinko Čavara je na američku listu sankcioniranih osoba (tzv. OFAC SDN lista) stavljen 6. lipnja 2022. godine, dok je obnašao dužnost predsjednika Federacije BiH. Sankcije je uvelo američko Ministarstvo financija na temelju Izvršne uredbe 14033, koja se odnosi na osobe za koje SAD smatraju da podrivaju mir, Daytonski sporazum ili demokratske institucije na Zapadnom Balkanu. Ključni razlog koji su SAD navele bilo je odbijanje da imenuje suce Ustavnog suda Federacije BiH, iako je Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće dostavilo liste kandidata. Zbog toga je, prema stajalištu američke administracije, bio blokiran rad Vijeća za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa pri Ustavnom sudu FBiH. Američke vlasti ocijenile su da je time onemogućeno normalno funkcioniranje institucija Federacije BiH, odnosno da je Čavara “držao taocem” rad tog tijela radi političkih interesa sebe i svoje stranke.
Scena.ba
