Europski bizoni su prirodni vatrogasci, rekao je veterinar Fernardo Moran koji je 2008. godine osnovao osnovao rezervat i interpretacijski centar za europskog bizona. U siječnju je krenulo veliko istraživanje kako se bizoni ponašaju i kako utječu na mediteransku vegetaciju koju vodi organizacija Rewilding Spain
Katastrofični požari u Španjolskoj potaknuli su razmišljanja o potencijalnim rješenjima koja je uključuje samo bolje vatrogastvo i prevenciju, već i oslanjanje na životinje kojih više nema u tamošnjoj prirodi. Kao što je recimo europski bizon, a kako piše novinar Rafael Salido za medij euronews, istraživanje koje vodi organizacija Rewilding Spain, to argumentira kroz jednostavan princip.
Ako je u šumama manje zapaljivog materijala, požari neće biti tako destruktivni i teže će se širiti. Kao veliki biljojed, upravo bi europski bizon mogao jesti količine koje se sada nakupljaju i pogoduju širenju vatre.
Fernando Morán, veterinar koji je 2008. godine osnovao rezervat i interpretacijski centar za europskog bizona, kaže da je ova životinja ‘prirodni vatrogasac’.
‘Jeden drvo, grmove, vegetaciju, lišče i grane, sve redom zapaljive materijale. Što ne pojede, to uništi, bilo gaženjem ili udaranjem svojom glavom’, opisao je Morán.
Devet bizona na 400 hektara
U svom istraživanju koje je krenulo u siječnju, Rewilding Spain je pokrenulo projekt u mjestu El Recuenco u Guadalajari u suradnji sa sveučilištima Manchester, Basque Country te istraživačkim centrom Econovo iz Danske.
Smjestili su devet europskih bizona u mediteransku šumu koja se prostire na 400 hektara te proučavaju kako će se prilagoditi na pirenejski ekosustav i kako utječu na vegetaciju.
Znanstvenici se pitaju hoće li time same šume postati otpornije i ubuduće manje sklone požarima, a životinje se nadziru putem GPS uređaja.
Dodatna motivacija im je i uspjeh sličnih projekata u zemljama poput Velike Britanije i Njemačke.
Izazovi povrataka: Genetski materijal od samo 12 jedinki
S druge strane, vraćanje europskog bizona ima niz izazova. Kako navode u Europskom bizonskom rezervatu i interpretacijskom centru, sve trenutne životinje potječu od samo 12 jedinki i ograničene genetske baze koja otežava razmnožavanje i opstanak vrste.
Također, pitanje je i mogu li bizoni koegzistirati s tradicionalnim korištenjem šume koji uključuje drvosječu, lov i branje gljiva. Dok istraživači zasad nemaju konačne odgovore, još je istraživanja potrebno, iako je sama hipoteza da bi bizoni mogli spriječiti masovne šumske požare obećavajuća.
Scena.ba
