Britanski istraživač i matematičar Jacob Coxon početkom rujna objavio je da napušta Anthropic, tvrtku koja je tvorac jednoga od najpoznatijih AI alata — Claudea. U svom obrazloženju naveo je strah da se vodeće tvrtke natječu u razvoju sustava koji će na kraju potpuno izmaknuti ljudskoj kontroli.
U svojoj objavi na X-u, koja je privukla veliku pozornost, Coxon je napisao kako se Anthropic i OpenAI, u kojima je radio, “kockaju životima ljudi”. Njegova ostavka otvorila je dobro poznatu raspravu o tome koliko se daleko smije ići prije nego što se pouzdano utvrdi koliko su takvi sustavi sigurni.
“Nemojte podcjenjivati moć ove tehnologije. Uskoro će to biti nadljudski sustavi sposobni hakirati bilo što. Preko noći će revolucionirati svako područje te steći stvarnu moć i resurse. Svi smo svjedočili napretku na svakom od tih područja, a taj se napredak ne usporava”, istaknuo je, između ostaloga, Coxon.
Objava je potaknula veliku raspravu, a između ostaloga i poznato pitanje — može li se provjera sigurnosti prepustiti isključivo tvrtkama koje se bore za tržište i tko smije preuzeti taj rizik u ime drugih?
Kakve to veze ima s Bosnom i Hercegovinom?
Iz Bosne i Hercegovine ova se rasprava može doimati kao tek još jedna vijest iz svijeta velikih tehnoloških korporacija. Međutim, odluke globalnih tvrtki određivat će i kakav će softver biti dostupan domaćim tvrtkama, gdje će završiti njihovi podatci i koliko će plaćati te usluge. Istodobno, njihov konkurent u Njemačkoj ili Austriji može istu tehnologiju iskoristiti da smanji troškove. Posljedice će se osjetiti i u poduzećima čiji vlasnici nikada nisu čuli za Coxona.
Promjena je posebno vidljiva u razvoju takozvanih AI agenata. To su sustavi koji mogu obaviti nekoliko povezanih radnji: pronaći dokument, provjeriti podatke u drugom programu i pripremiti odgovor. Međutim, da bi sve to imalo smisla u stvarnom poslu, mora se znati kojim podatcima smije pristupiti, što može uraditi sam i gdje je potrebna ljudska provjera.
Za domaću gospodarsku scenu tu se otvara i neugodna računica. Bh. proizvođač može izgubiti posao od njemačkog konkurenta čak i ako su njegovi radnici i dalje konkurentniji i isplativiji, kako po znanju tako i po troškovima rada. Ako konkurent uz AI smanji zastoje u proizvodnji, potrošnju energije i količinu škarta, dio te razlike može nadoknaditi.
Međunarodna agencija za energiju upravo u industrijskim procesima vidi prostor za takve uštede. Koliko će one biti velike, ovisi o djelatnosti i primjeni.
Kombinacija znanja, razvoja i odgovornosti
Američke AI tvrtke imaju sve ozbiljniju konkurenciju iz Kine. Stanfordov AI Index za 2026. godinu bilježi približavanje rezultata vodećih američkih i kineskih modela na pojedinim testovima. DeepSeek, Alibaba i drugi razvijaju i modele koje je pod određenim uvjetima moguće preuzeti i prilagoditi vlastitim potrebama.
To ne znači da je čitav postupak njihovoga razvoja javan niti da se mogu koristiti bez ograničenja. Znači da i manji tim može graditi uslugu na postojećoj tehnologiji, bez ogromnog ulaganja u razvoj modela od početka.
Tu se otvara prostor i za domaće tvrtke. Servisu može trebati alat koji pomaže planirati nabavu zamjenskih dijelova, a proizvođaču program koji brzo pronalazi podatke u tisućama stranica tehničke dokumentacije. Za takav proizvod treba dobro poznavati posao i ljude koji ga rade.
Sarajevo već ima iskustvo s prodajom znanja svijetu. Energoinvest je iz projektnog ureda koji je vodio Emerik Blum izrastao u tvrtku koja je poslovala od Meksika do Malezije, a njegovi inženjeri projektirali su i gradili energetske objekte na više kontinenata. Iz tog iskustva i danas vrijedi pitanje kako znanje povezati s razvojem, prodajom i odgovornošću za cijeli posao.
Rad za strane naručitelje može donijeti dobru zaradu i iskustvo na velikim projektima. Ipak, tvrtka koja uglavnom prodaje radne sate ovisi o tome koliko ih je klijent spreman platiti. Ako AI uštedi vrijeme za određeni posao, posljedično će se smanjiti i broj naplaćenih sati. Razvoj vlastitoga proizvoda omogućuje da se cijena više veže za korist koju kupac dobiva. Taj put nosi rizik. Jer, netko mora financirati razvoj, pronaći tržište i rješavati reklamacije.
Domaćem timu za to trebaju kapital i poslovno znanje, uz inženjere koji znaju kako napraviti proizvod.
Ključ je pravilna edukacija o korištenju AI alata
Kako bi se od umjetne inteligencije izvuklo najbolje, a ne ono najgore, ključna je edukacija. Obuka za korištenje AI-a mora ići dalje od pokazivanja kako se dokument ubacuje u chatbot.
Naročito je u medijima taj oprez prijeko potreban. No, pored medija, tu su i javne ustanove koje se služe ovim alatom — škole, bolnice, općine, ali i brojna druga radna mjesta i opisi poslova.
Zaposlenik treba znati provjeriti odgovor i prepoznati izmišljeni podatak. Poslodavac treba odvojiti vrijeme za učenje i utvrditi tko odgovara za konačan rezultat. Ako radnik uštedi sat vremena na pisanju izvješća, a dva potroši ispravljajući greške, takva računica mu baš i ne ide u prilog. Na kraju, poznavanje tehnologije uključuje i sposobnost da se procijeni kada je ne treba koristiti.
O svemu tome, a u sklopu Kiss the Future AI Summita koji će se održati 15. i 16. listopada u Sarajevu, govorit će ljudi iz BiH koji već rade na razvoju ove tehnologije. Eldar Kurtić u Red Hatu istražuje kako da veliki AI modeli rade brže i uz manje potrebne memorije. S druge strane, Nermin Hadžić, izvršni direktor i suosnivač tvrtke Bloomteq, upravo vidljivost domaćega znanja navodi kao razlog da se ljudi koji razvijaju i primjenjuju AI okupljaju u Sarajevu.
“Svaki dan, softver svjetske klase napusti ovaj grad pod tuđim logom. To je tiha realnost regije: mi gradimo budućnost, samo je rijetko potpisujemo. Kiss the Future je naš potpis. Dovodimo ljude koji oblikuju AI, od Cursora do europskih industrijskih giganata, u Sarajevo, stavljamo ih na pozornicu koju smo sami izgradili i pokazujemo jednoj generaciji inženjera da je razmak između ovdje i granice tehnologije kraći nego što im je rečeno”, kazao je Hadžić.
Pored razvoja i primjene AI-a u poslovanju, energetici i kreativnim industrijama, među temama na ovogodišnjem summitu su i odgovornost za njegovo korištenje te promjene koje donosi tržištu rada.
Program trećega Kiss the Future AI Summita u organizaciji Blum Instituta i uz podršku tvrtke Bloomteq bit će raspoređen na šest pozornica u Narodnom kazalištu, BKC-u i Kazalištu mladih.
Scena.ba
