Francuska i Vatikan bili su praktički izjednačeni na vrhu liste, s prosječnim temperaturama tijekom lipnja, srpnja i kolovoza oko 3,5 stupnjeva Celzijevih iznad uobičajenih vrijednosti, dok su među deset najizraženijih odstupanja bile i Švicarska i Italija
Europa je bila posebno pogođena neuobičajeno visokim temperaturama ovoga ljeta, a sedam od deset zemalja s najvećim temperaturnim odstupanjima u svijetu nalazi se na europskom kontinentu, pokazuje nova analiza organizacije Climate Central.
Francuska i Vatikan bili su praktički izjednačeni na vrhu liste, s prosječnim temperaturama tijekom lipnja, srpnja i kolovoza oko 3,5 stupnjeva Celzijevih iznad uobičajenih vrijednosti, dok su među deset najizraženijih odstupanja bile i Švicarska i Italija.
Analiza pokazuje da su posljedice klimatskih promjena tijekom sva tri ljetna mjeseca bile vidljive diljem svijeta. Svakog dana više od četvrtine svjetskog stanovništva bilo je izloženo temperaturama na koje su klimatske promjene imale snažan utjecaj, piše Euronews.
Copernicus Climate Change Service objavio je da je prosječna temperatura europskog kopna tijekom ljeta bila 1,17 stupnjeva iznad prosjeka za razdoblje 1991. – 2020., što ga čini trećim najtoplijim ljetom u njihovu nizu podataka.Najtopliji ikadNe piše nam se dobro! Ovo su alarmantni pokazatelji za kolovoz, a ŠTO NAS TEK ČEKA
Zapadna Europa, međutim, zabilježila je najtoplije ljeto od početka tih mjerenja, s prosjekom od 21,69 stupnjeva, odnosno 2,54 stupnja iznad normale.
Rekordna vrućina istovremeno je povećala potrebe za električnom energijom, posebno zbog korištenja klima-uređaja, dok su suša i niski vodostaji stvarali probleme tradicionalnim izvorima proizvodnje električne energije.
Solarna energija pokazala se otpornijom na ekstremne vremenske uvjete od drugih velikih izvora energije. Analiza energetskog think-tanka Ember pokazala je da je proizvodnja iz solarnih elektrana tijekom toplinskih valova bila do 17 posto veća nego u uobičajenim ljetnim danima.
U Francuskoj i Mađarskoj solarna proizvodnja bila je veća za 17 posto, u Španjolskoj za pet posto, dok je u Italiji ostala približno na uobičajenoj razini.
Ekstremna vrućina i suša ovoga ljeta istovremeno su smanjile proizvodnju iz drugih izvora. Niska razina Dunava dovela je do ograničenja proizvodnje nuklearne energije u Mađarskoj, hidroelektrane u alpskom području bile su pod pritiskom zbog manjka vode, a s problemima su se suočile i termoelektrane kojima je voda potrebna za hlađenje.
Scena.ba
