Pčele su fascinantni kukci koji iz dana u dan sve više oduševljavaju znanstvenike. Ne samo da imaju nevjerojatnu organizaciju unutar košnice, već proizvode tvari koje djeluju blagotvorno na ljudsko zdravlje. A sad su znanstvenici otkrili i još nešto zanimljivo.
Pčele se od opasnih bakterija i gljivica ne štite samo vlastitim imunosnim sustavom. Njihova košnica funkcionira poput složenog obrambenog mehanizma u kojem svaki dio ima svoju ulogu – od ulaza i pčelinjeg voska do saća s leglom i probavnog sustava samih pčela.
To je pokazalo novo istraživanje objavljeno u časopisu ISME Communications, u kojem su znanstvenici analizirali 24 kolonije medonosnih pčela na pet lokacija u australskoj saveznoj državi Novi Južni Wales.
Poznato je da med, vosak i propolis, smolasta tvar koju pčele proizvode, imaju antimikrobna svojstva. No istraživanje je pokazalo da je važan i način na koji su ti materijali raspoređeni u košnici te kako zajedno s mikroorganizmima stvaraju sustav koji štiti cijelu zajednicu.
Obrana je najjača ondje gdje je najpotrebnija
Znanstvenici su utvrdili da se sastav mikroorganizama i kemijska obrana razlikuju ovisno o dijelu košnice. Kako se približavamo njezinu središtu, obrana postaje specifičnija: vosak, pohranjeni pelud i tijela pčela pomažu suzbiti štetne mikrobe, a istodobno podržavaju korisne vrste.
Posebno snažna obrana usmjerena je protiv bakterija Paenibacillus larvae i Paenibacillus alvei, koje mogu izazvati bolesti i uništiti cijelu pčelinju zajednicu.
Zaštita od gljivica pokazala se manje organiziranom i općenito slabijom. Jedno od mogućih objašnjenja jest da su mnoge gljivice bezopasne ili korisne za pčele, dok samo dio njih predstavlja ozbiljnu prijetnju.
Iako pčele stalno donose mikroorganizme s cvjetova, različiti dijelovi košnice imali su prepoznatljive mikrobne zajednice. To upućuje na to da košnica nije tek pasivno sklonište, nego na neki način filtrira koji će se mikroorganizmi gdje nastaniti. Kod zajednica izloženih stresu taj je raspored bio manje organiziran.
Zdravlje pčela ovisi i o okolišu
Snaga obrane razlikovala se među kolonijama, ovisno o lokaciji pčelinjaka, zdravstvenom stanju zajednice i izloženosti nametnicima, poput malog košničkog kornjaša. Na kemijsku obranu utjecale su i lokalne cvjetne vrste. Rezultati tako upućuju na to da otpornost pčelinjih zajednica ovisi i o okolišu u kojem žive.
‘Zdrave košnice ovise o zdravim ekosustavima, koji istodobno utječu na njih’, istaknula je koautorica istraživanja Elizabeth Frost, stručnjakinja za pčele iz australskog Odjela za primarnu industriju Novog Južnog Walesa.
‘Postoje izravne prijetnje populacijama pčela poput varoe, ali mnogi ne shvaćaju neizravne prijetnje: smanjenje zdravih ekosustava ima domino efekt. Krajolici s raznolikim biljnim vrstama mogu povećati šanse pčela da budu otporne na bolesti’, upozorila je na kraju Frost.
Scena.ba
