Posljednji podaci Porezne uprave Federacije BiH otkrivaju nastavak trenda povećanja iznosa potrošnje zabilježene preko fiskalnih uređaja, nastavak rasta prikupljenih izravnih poreza, ali uz primjetno smanjenje prikupljenih doprinosa. Večernji list BiH analizirao je izvješće Porezne uprave za razdoblje siječanj – listopad ove godine iz kojega je vidljivo da su porezni obveznici u federalnu blagajnu uplatili gotovo 7,4 milijarde maraka (7.370,407.701 KM), što je porast od oko 67,2 milijuna u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
U kontekstu izravnih poreza u koje, podsjećamo, uz ostalo, spadaju porezi na dohodak i dobit, tijekom deset mjeseci ove godine prikupljeno je 1.606,012.768 maraka, dok je u istom razdoblju prošle godine ta brojka iznosila 1.496,460.192 marke. Najizraženiji porast vidljiv je na stavci poreza na dohodak koji su porasli s 776,493.452 na 856,035.563 marke, a slijedi novac prikupljen od poreza na dobit uz porast s 583,998.589 na 603,788.396 maraka. Naravno, najveći iznos sredstava u federalnu blagajnu slijeva se kroz uplate doprinosa, ali je na ovoj stavci vidljivo određeno smanjenje, i to s 5,063.578.074 tijekom lanjskih deset mjeseci na 5,015.660.716 u razdoblju siječanj – listopad ove godine. S druge strane, rasli su iznosi prikupljeni na osnovi pristojbi i naknada, članarina i kazni.
Drugi dio izvješća Porezne uprave Federacije BiH upućuje na nastavak porasta potrošnje, što jednim dijelom imamo zahvaliti većem broju fiskalnih uređaja, odnosno bolje uređenom sustavu fiskalizacije, a moguće i većem broju poslovnih subjekata, dok se drugi razlog krije u rastućoj inflaciji. Prema službenim podacima Porezne uprave Federacije BiH, na dan 31. listopada 2026. godine na području Federacije BiH instalirana su ukupno 113.844 fiskalna uređaja, putem kojih je u listopadu 2026. godine evidentiran ukupan promet u iznosu od oko 7 milijardi i 424,3 milijuna maraka. U odnosu na 31. listopada 2025. godine, broj fiskalnih uređaja veći je za 4470, a evidentirani promet u listopadu 2026. godine veći je u odnosu na listopad 2025. godine za 414,185.191,61 KM.
Prvih deset lokalnih samouprava, odnosno gradova i općina, uglavnom se ponavlja već dulje vrijeme. Prvo mjesto već sada tradicionalno drži Ilidža s listopadskim prometom od 557,787.612,85 maraka, a slijedi Novi Grad Sarajevo u kojemu je u mjesec dana preko fiskalnih uređaja evidentirano 537,087.958,40 maraka. Na trećem mjestu je Sarajevo Centar s prometom od 437,405.691,28, a odmah iza slijedi Mostar s mjesečnim prometom od 426,760.952,89 maraka. Inače, Mostar je zabilježio i dvoznamenkasti rast prometa u odnosu na listopad prošle godine i do 22,984.997,03 marke. Sredinu ljestvice prvih deset drži Tešanj, jedan od fenomena gospodarstva s potrošnjom od 410,569.114,12 KM i impresivnim porastom od čak 85,840.266,41. Tuzla je sljedeća s prometom od 383,798.034,52 KM, a slijedi Zenica s brojkom od 329,489.823,07 maraka i rastom od 28,864.123,02 KM te Novo Sarajevo s prometom od 296,332.390,14 i zabilježenim rastom od 26,440.646,18 KM. Na devetoj poziciji je Visoko s fiskalnim prometom od 241,280.471,12 KM, što je povećanje za 54,219.317,45 maraka, dok deseto mjesto drži Široki Brijeg s iznosom fiskalnog prometa od 212,717.587,11 maraka i porastom od 23,705.509,89 KM.
Scena.ba
