Više od polovine mladih želi napustiti zapadni Balkan, korupcija i skupoća glavni su razlozi
BEOGRAD – Građani diljem zapadnog Balkana osjećaju se sigurnije nego prije godinu dana, ali sve veći troškovi života, emigracija, dezinformacije i kibernetički kriminal i dalje snažno utječu na njihov svakodnevni život. Pokazalo je to godišnje istraživanje javnog mnijenja SecuriMeter 2026., koje provodi Vijeće za regionalnu suradnju (RCC), a koje je u srijedu predstavljeno na Beogradskoj sigurnosnoj konferenciji.
Nalazi istraživanja oslikavaju regiju u kojoj se opća percepcija sigurnosti poboljšava, ali u kojoj građani sigurnost sve više promatraju kroz prizmu ekonomske stabilnosti, povjerenja u institucije i vjere u budućnost. Gotovo polovina ispitanika (49 posto) sada smatra da je zapadni Balkan sigurno mjesto za život, što je značajan rast u odnosu na 38 posto iz 2025. godine, dok 64 posto građana navodi relativno visoku razinu osobne sigurnosti.
Inflacija i iseljavanje najveći izvori straha
Unatoč boljoj općoj slici, brojni razlozi za brigu ostaju duboko ukorijenjeni. Čak 83 posto ispitanika zabrinuto je zbog rasta troškova života i inflacije, dok 78 posto strahuje od depopulacije i iseljavanja. Na popisu ključnih prijetnji visoko kotiraju i dezinformacije te lažne vijesti (72 posto), kibernetički kriminal i internetske prijevare (70 posto), kao i organizirani kriminal (68 posto).
„Sigurnost ne podrazumijeva samo zaštitu građana od tradicionalnih prijetnji. Ona uključuje i mogućnost dostojanstvenog života, povjerenje u institucije te vjeru u budućnost u ovoj regiji. SecuriMeter nam daje jasan uvid u ono čega se ljudi zaista boje i što očekuju, što je temelj za poticanje dijaloga i regionalne odgovore koji donose konkretne promjene“, poručio je voditelj Političkog odjela RCC-a Pavle Janković, koji je vodio raspravu.
Više od polovine mladih razmišlja o odlasku
Jedan od najupečatljivijih nalaza istraživanja odnosi se na mlađe generacije. Dok 65 posto ukupnog broja ispitanika nema namjeru seliti se u inozemstvo, čak 58 posto mladih u dobi između 18 i 24 godine razmišlja o životu i radu izvan svoje zemlje.
Ekonomska ranjivost dodatno produbljuje pesimizam – tek svaki treći ispitanik mogao bi pokriti neočekivani trošak od 1.000 eura bez zaduživanja ili pomoći drugih. Istodobno, 55 posto građana ima malo ili nimalo povjerenja u sposobnost svoje zajednice da se oporavi od neke ozbiljnije krize.
Savjetnik za sigurnost u RCC-u Aner Zuković istaknuo je usku povezanost ekonomskih pritisaka i povjerenja u državu.
„Iako se građani osjećaju sigurnije u svom neposrednom okruženju, s puno manje sigurnosti gledaju na vlastitu budućnost. Kada više od osam od deset ljudi brine zbog troškova života, a više od polovine mladih razmišlja o odlasku, jasno je da su ekonomska stabilnost i prilike neraskidiv dio šire slike sigurnosti“, naglasio je Zuković.
Korupcija i slabo povjerenje u političke stranke
Istraživanje je ukazalo i na dugotrajne probleme vezane uz vladavinu prava. Više od tri četvrtine ispitanika (77 posto) smatra da je korupcija široko rasprostranjena u njihovim društvima, iako to predstavlja određeni pad u odnosu na 86 posto zabilježenih 2023. godine.
Nadalje, 52 posto građana smatra da javne institucije ne tretiraju sve jednako, dok povjerenje u političke stranke iznosi tek 16 posto – što je najniža razina povjerenja među svim institucijama obuhvaćenima anketom.
Digitalne prijetnje, ilegalno oružje i migracije
Digitalna sigurnost i zaštita privatnosti postaju sve važnije teme za stanovnike regije. Gotovo tri četvrtine ispitanika (74 posto) strahuje od krađe osobnih podataka, dok njih 72 posto brine mogućnost da privatne tvrtke ili internetske platforme zloupotrijebe njihove podatke.
Kada je riječ o fizičkoj sigurnosti u lokalnim zajednicama, 53 posto građana osjeća se ugroženo zbog ilegalnog posjedovanja i zlouporabe vatrenog oružja u svom susjedstvu, iako 84 posto njih ističe da nikada ne bi razmatralo posjedovanje oružja. Stavovi prema imigracijama ostaju podijeljeni – 48 posto ispitanika povezuje imigraciju s porastom stope kriminala, dok 21 posto prepoznaje važnu ulogu stranih radnika u popunjavanju deficitarnih radnih mjesta.
Scena.ba





