Udvostručene, ili čak utrostručene rafinerijske marže u ovoj godini najviše utječu na fleksibilnost maloprodajnih cijena goriva u BiH.
To je odgovor distributera naftnih derivata kada im potrošači postavljaju pitanje o tempu snižavanja cijena u vrijeme pada vrijednosti sirove nafte na svjetskom tržištu. Nedostatak državnih subvencija na maloprodajne cijene, uz to, uvjetuje da trenutačno gorivo, posebno dizel, plaćamo skuplje nego primjerice u Hrvatskoj.
Rafinerijska marža i troškovi prerade nafte prvi put ovoga mjeseca imaju veći udio u maloprodajnoj cijeni dizela u BiH u odnosu na udio vrijednosti sirove nafte.
Rafinerijska marža
U aktualnoj prosječnoj cijeni dizela od 3,78 KM udio vrijednosti sirove nafte ispod je 28 posto, a rafinerijska marža i troškovi prerade nose udio od 29 posto ukupne cijene. Rafinerije su i pod pritiskom visokih cijena transporta i osiguranja dopreme.
– I tamo dolazi do povećanja cijena električne energije. Kod onih koje troše prirodni plin, došlo je do značajnog povećanja cijene prirodnog plina. Došlo je do porasta plaća. Sve je to ono što i rafinerije moraju prenijeti u svoj krajnji opterećujući iznos za derivate – rekao je za BHRT stručnjak za energetiku Almir Bečarević.
Uspoređujući strukturu cijena dizela i benzina, uočavamo da troškovi rafinerijske prerade izrazito utječu na cijenu dizelskoga goriva u odnosu na benzin.
– Imamo usporen pad dizela, a znamo da je tržište dizela opterećeno i svim događanjima u Rusiji, a to je da je tamo 50 posto kapaciteta Rusije, pogotovo onoga što su izvozili. To ima utjecaja što dizeli sporije padaju – naveo je.
Ako usporedimo studenske maloprodajne cijene u regiji, vidjet ćemo da samo Srbija ima skuplje gorivo, uglavnom zbog većih fiksnih nameta, a da samo Bosna i Hercegovina nema izravne državne subvencije na cijene. Nižim nametima i državnom intervencijom Hrvatska trenutačno ima niže cijene od Bosne i Hercegovine. Jedina mjera u BiH je kontrola marži.
Formiranje cijena
Glasnogovornica Inspektorata Republike Srpske Dušanka Nikolić kaže da tržišna inspekcija nastavlja s kontinuiranim nadzorom formiranja cijena goriva i da su trgovci obvezni pridržavati se marži koje su propisane odlukom Vlade RS, s ciljem zaštite životnog standarda građana.
Troškovi prerade rastu brže od cijena nafte zbog nedostatka rafinerijskih kapaciteta, zatvorenih ili u sukobima oštećenih rafinerija, skupljih energenata potrebnih za njihov rad kao i rasta logističkih troškova i osiguranja transporta.
Stabilizacija cijena derivata na izlazu rafinerija ipak se događa. Prema najnovijem izvješću Međunarodne agencije za energiju, marže su u listopadu i studenome počele blago slabjeti, ali zbog visokih troškova pomorskog prijevoza i sezonskog remonta i dalje je referentni tzv. crack spread sredinom studenoga skuplji gotovo 90 % u odnosu na prethodnu godinu.
Scena.ba





