Problem raste i zahvaljujući takozvanom „peglanju“ kartica, jer, kako profesorica ističe, bezgotovinsko plaćanje stvara psihološki učinak da manje trošimo kad ne plaćamo gotovinom.
Osjećaj da plaća „ispari“ mnogo prije nego što stigne sljedeća, postao je kronični problem većine građana.
I dok se obično žalimo na visoke cijene osnovnih životnih namirnica i komunalija, stručnjaci upozoravaju da se pravi financijski udar na naš kućni proračun događa posve neprimjetno, kroz sitne, svakodnevne izdatke koje i ne računamo kao trošak.
Prof. dr. Branka Topić Pavković, voditeljica Katedre za ekonomsku teoriju, analizu i politiku na Ekonomskom fakultetu u Banjoj Luci, objašnjava za BL portal da financijsku stabilnost kućanstva ne određuju samo velike odluke, već zbroj stotina malih odluka koje donosimo svaki dan.
– U osobnim financijama ovaj koncept poznat je kao „učinak kave“. Njegova temeljna zamisao jest da razmjerno mali, ali svakodnevni troškovi, koji djeluju beznačajno, s vremenom mogu prerasti u velike iznose. Primjerice, svakodnevni trošak od samo pet maraka može djelovati zanemarivo, ali ako se ponavlja 30 dana, na mjesečnoj razini iznosi 150 KM, odnosno 1.800 KM godišnje – precizira profesorica Topić Pavković.
Kada se svakodnevnim kavama dodaju sitne impulzivne kupnje, užine, nekoliko dostava hrane mjesečno i zaboravljene digitalne pretplate, dolazimo do šokantne računice. Takvi, naizgled bezazleni mjesečni izdaci, vrlo lako premaše iznos od 270 KM, što znači da građani godišnje „bace“ i do 3.300 maraka, a da toga uopće nisu svjesni.
Problem raste i zahvaljujući takozvanom „peglanju“ kartica, jer, kako profesorica ističe, bezgotovinsko plaćanje stvara psihološki učinak da manje trošimo kad ne plaćamo gotovinom.
Ipak, Topić Pavković upozorava da problem nije isključivo u našim navikama.
– Razmjerno umjeren rast osnovnih životnih troškova može izazvati nerazmjerno veliko smanjenje mogućnosti štednje i slobodne potrošnje. Ako kućanstvo ima mjesečni prihod od 2.000 KM, a osnovni životni troškovi porastu s 1.500 na 1.700 KM, za ostale potrebe umjesto 500 KM ostaje svega 300 KM. Povećanje osnovnih troškova od 13,3 posto smanjilo je preostali dio kućnog proračuna za čak 40 posto – slikovito pojašnjava profesorica.
Pravilo od pet koraka za spas proračuna
Prema podacima Saveza sindikata Republike Srpske, samo na prehranu, stanovanje i komunalije odlazi gotovo 79 posto vrijednosti sindikalne potrošačke košarice. U takvim uvjetima, smanjenje potrošnje kod građana često nije izraz financijske racionalnosti, već čistog preživljavanja. Ipak, prostora za bolju organizaciju onoga što nam ostane uvijek ima.
Zato profesorica Topić Pavković preporučuje pet jednostavnih koraka za „spas“ kućnog proračuna, a prvi i najvažniji je da najmanje 30 dana doslovno bilježite svaki, pa i onaj najmanji trošak.
– Odredite mjesečne limite za stavke koje najlakše možete nadzirati, poput izlazaka, odjeće ili dostave. Povremeno provjerite pretplate i otkažite usluge koje rijetko koristite. Planirajte veće troškove unaprijed, poput registracije ili blagdana, i postupno stvarajte financijsku pričuvu u skladu sa svojim stvarnim mogućnostima – savjetuje banjolučka profesorica.
Računica je jasna: učinak kave neće nas dovesti do bankrota, niti će nam odricanje od sitnih užitaka riješiti sve financijske probleme, ali svjesno upravljanje sitnišem jedini je način da na kraju mjeseca ne ostanemo s praznim novčanikom i vječnim pitanjem na što smo potrošili toliki novac.
Scena.ba





