AFRIČKI kontinent razdvojit će se brže nego što su geolozi dosad predviđali, a aktivan rascjep u istočnoj Africi dosegnuo je kritičnu točku nakon koje slijedi formiranje novog oceana. Iako se radi o procesu koji će trajati nekoliko milijuna godina, nova studija pokazuje da je razdvajanje u naprednijoj fazi nego što se mislilo, piše Science Alert.
Tanja kora ubrzava proces
Kontinenti na Zemlji neprestano se pomiču, a Istočnoafrički rasjedni sustav jasan je primjer njihovog razdvajanja. Afrička tektonska ploča trenutno se dijeli na dva dijela: masivnu Nubijsku ploču koja čini veći dio kontinenta i manju Somalsku ploču na istoku, koja obuhvaća i Madagaskar.
Nova studija, objavljena u časopisu Nature Communications, usmjerila se na rasjed Turkana, koji se stotinama kilometara proteže kroz Keniju i Etiopiju. Analizom seizmičkih mjerenja, znanstvenici su otkrili da je Zemljina kora na tom području znatno tanja od očekivanog. U središtu rascjepa debela je samo 13 kilometara, dok je na rubovima deblja od 35 kilometara.
“Otkrili smo da je rascjepljivanje u ovoj zoni naprednije, a kora tanja nego što je itko ranije prepoznao. Istočna Afrika je u procesu razdvajanja otišla dalje nego što se mislilo”, kaže Christian Rowan, geoznanstvenik sa Sveučilišta Columbia.
Od sužavanja do novog oceana
Kada se kora u zoni rascjepa stanji na manje od 15 kilometara, ulazi u fazu koju geolozi nazivaju “sužavanje”. Nakon te točke, konačni raspad kontinenta postaje gotovo neizbježan. “Što je kora tanja, to postaje slabija, što dodatno potiče daljnje razdvajanje”, objašnjava Rowan.
Za nekoliko milijuna godina Afrika će dovršiti tu fazu i ući u sljedeću, zvanu oceanizacija. Kora će se toliko stanjiti da će magma izbiti na površinu, gdje će se hladiti i formirati novo oceansko dno. Voda iz Indijskog oceana s vremenom će ispuniti novonastalu depresiju i stvoriti ocean. Taj je proces već vidljiv u depresiji Afar u sjeveroistočnoj Africi.
Veza s ljudskom evolucijom
Istraživači procjenjuju da je rasjed Turkana ušao u fazu sužavanja prije otprilike četiri milijuna godina. To se vremenski poklapa s razdobljem iz kojeg potječu najraniji fosili hominina pronađeni na tom području, što ukazuje na moguću vezu između geologije i evolucije.
Autori studije smatraju da to nije slučajnost. Prijelaz u fazu sužavanja doveo je do bržeg nakupljanja sedimenata, čime su stvoreni idealni uvjeti za očuvanje ostataka živih bića. Umjesto da je regija Turkana bila biološki važnija za ljudske pretke od ostatka Afrike, moguće je da su geološki procesi ondje samo omogućili iznimno dobro očuvanje fosila.
“Vremensko podudaranje između ove tektonske tranzicije i početka stvaranja debelih slojeva bogatih fosilima sugerira da je faza sužavanja osigurala ključne uvjete za njihovo očuvanje. Smatramo da su ove tektonske promjene imale temeljnu ulogu u oblikovanju iznimnog paleoantropološkog zapisa zone rascjepa Turkana”, pišu istraživači u radu i dodaju da bi buduća istraživanja mogla detaljnije istražiti tu povezanost.
Scena.ba
