Obesmišljen PIC, Rusija se povukla, Amerika preispituje ulogu, Turska poput mumije
Njemački diplomata Christian Schmidt još će neko vrijeme ostati na čelu OHR-a, mučiti i sebe i javnost u BiH. Najveće europske sile, Velika Britanija, Njemačka i Francuska su se na sjednici Vijeća za provedbu mira (PIC) žestoko suprotstavile američkom pokušaju da za Schmidtovog nasljednika robusno proguraju talijanskog diplomatu Antonia Zanardi Landija.
Dapače, odvažno su pojačale konkurenciju nudeći Francuza Renea Troccaza za Visokog predstavnika.
Nepomirljive opcije su paralizirale i obesmislile PIC. Zapravo, krajnje je neizvjesna budućnost tog Vijeća kojega Milorad Dodik, čelnik SNSD-a, odavno oslovljava kao običnu farsu. Nakon što su se najmoćnije europske države kočoperile, Amerikancima, pa i Talijanima, uslijedila je brza reakcija očigledno uvrijeđene najveće svjetske sile koja nije baš navikla da joj netko stane na put, osim ako nije kalibra Kine ili ponekada Rusije.
Mnogo je kalkulacija i analiza kolalo po javnom prostoru uoči važne sjednice PIC-a, ali vjerojatno nitko nije mogao niti naslutiti da bi Washington mogao zaprijetiti nekim dramatičnim, strateškim, zaokretom po BiH.
Ugrožen i PIC i OHR
-Europska neodlučnost i odustajanje PIC-a od vlastite dužnosti prema BiH prisiljavaju Sjedinjene Američke Države da preispitaju svoju ulogu u trenutnom međunarodnom prisustvu u Bosni i Hercegovini, snažno je odjeknula američka poruka odaslana u četvrtak navečer.
Što se podrazumijeva pod “preispitivanjem svoje uloge” zna jedino Trumpova administracija, ali bojazan je da bi se SAD ne daj Bože mogle i povući iz Vijeća za provedbu mira u BiH. To bi polučilo razorne posljedice i politička previranja. Ako se Washington odlučio na taj radikalni potez to bi u temeljima obesmislilo egzistiranje i PIC-a i OHR-a.
Jer, podsjećamo, Rusija se još prije nekoliko godina naljutila i odstupila iz Vijeća, a neke važne zemlje poput Turske, koja zastupa islamski blok država, u zadnje vrijeme šuti kao mumija iako se odlučuje o sudbonosnim pitanjima za BiH.
Bez PIC-a i OHR-a, u BiH bi Europska unija preuzela presudnu ulogu, logično onda preko Luigija Sorece, šefa europskog izaslanstva u Sarajevu.
Ipak nije još sve tako crno, ima neko svijetlo na kraju tunela da se do kraja lipnja Europa i Amerike izmire i možda pronađu kompromisno rješenje. Nadu ostavljaju tvrdnje v.d. Visokog predstavnika Christiana Schmidta da su svi članovi PIC-a, dakle i Amerika suglasni oko krucijalne misije Vijeća za provedbu mira u BiH.
-Postignut je opći konsenzus o važnosti Ureda visokog predstavnika za BiH. Ove konsultacije će se nastaviti, a svi sudionici se nadaju da će kandidat za ovu poziciju biti izabran konsenzusom u narednim danima s ciljem primopredaje dužnosti do 30. lipnja. Izabrani kandidat će podržavati provedbu Dejtonskog mirovnog sporazuma i pružati pomoć vlastima BiH u važnom poslu provedbe reformi, a prije svega u pogledu provedbe programa 5-2, naveo je.
Podijeljena mišljenja
Ali, upozoravamo, SAD su svoju prijetnju odapele nakon Schmidtovog obraćanja javnosti.
Inače, i u samoj BiH su podijeljena mišljenja oko budućnosti OHR-a i Visokog predstavnika. Sve upućuje da će deveti strani vrhovni tumač daytonskog sporazuma, ako se ikada izabere, imati znatno oskudnije ovlasti i ulogu u procesima u BiH.
A svih dosadašnjih osam Visokih predstavnika je imalo u rukama međunarodnu “batinu” koju su, neki više a neki manje, po potrebi koristili, a ponekad se i iživljavali nad domaćim političkim neposlušnim vođama.
Podsjećamo, prvi čovjek OHR-a, bio je Šveđanin Carl Bildt, i to više posrednik nego vladar. Njegov mandat, koji je trajao od 1995. do 1997. godine, protekao je u pokušajima da se uspostavi elementarna komunikacija između dojučerašnjih neprijatelja. U to vrijeme, OHR je bio “tigar bez zuba”, a Bildt diplomata koji je doslovno molio za suradnju.
Vidljiv preokret nastaje 1997. godine dolaskom Španjolca Carlosa Westendorpa. Na konferenciji u Bonnu, visokom predstavniku su dodijeljena famozna “bonska ovlaštenja”, tj. pravo da nametne zakone i smjenjuje izabrane dužnosnike. Westendorp ih je iskoristio nametanjem zastave, himne, grba i konvertibilne marke. Dok su domaći lideri godinama vijećali, Westendorp je jednim potpisom riješio pitanje registarskih pločica, omogućivši slobodu kretanja kroz entitete.
Austrijanac Wolfgang Petritsch, koji je bio u mandatu od 1999. do 2002. godine, fokusirao se na suštinu države. Njegov “Sarajevski sporazum” iz 2002. godine o ustavnim promjenama proglasio je Srbe, Hrvate i Bošnjake konstitutivnim na cijeloj teritoriji države, dokazujući da OHR ima moć da mijenja čak i entitetske ustave.
Mandat robusnog Britanca Paddyja Ashdowna od 2002. do 2006. godine ostaje upamćen kao “najintervencionističkiji”.
Ashdown je smijenio na stotine dužnosnika, ukinuo entitetska ministarstva obrane, formirao Oružane snage Bosne i Hercegovine, zatim Obavještajno-sigurnosnu agenciju (OSA) i Upravu za neizravno oporezivanje.
Pokojni Nijemac Christian Schwarz-Schilling promovirao je princip “domaćih rješenja”. Iako je osigurao pravni status Memorijalnom centru u Potočarima, njegov jednogodišnji mandat (od 2006. do 2007. godine) percipiran je kao period stagnacije, što je dovelo do zaključka međunarodne zajednice da BiH još nije spremna za samostalan hod.
Slovački diplomata Miroslav Lajčák od 2007. do 2009. godine pokušao je uvesti red u rad Vijeća ministara, ali se suočio s prvim ozbiljnim otporima iz entiteta Republika Srpska koji su nagovijestili krizu autoriteta OHR-a.
Nakon njega dolazi Valentin Inzko, austrijski diplomata koji će na poziciji ostati rekordnih 12 godina, tj. od 2009. do 2021. godine. Njegov mandat obilježila je politika “duboke zabrinutosti” i rijetko korištenje bonskih ovlaštenja, zbog čega je bio meta kritika iz političkoga Sarajeva.
Nekoliko dana prije odlaska nametnuo je dopune Kaznenoga zakona kojima se kažnjava negiranje genocida, što je izazvalo najveću političku krizu u postdejtonskoj Bosni i Hercegovini.
Neki novi lideri
Još uvijek aktuelni visoki predstavnik, Nijemac Christian Schmidt, preuzeo je dužnost 2021. godine u ozračju osporavanja njegovog legitimiteta od vlasti u RS-u i Rusiji. Schmidt je vratio bonska ovlaštenja na velika vrata. Njegove odluke u izbornoj noći 2022. godine, kojima je mijenjao Izborni zakon i Ustav FBiH radi “deblokade vlasti”, izazvale su tektonske poremećaje na političkoj sceni.
Dakle, iskustva jasno upozoravaju da Visoki predstavnik, ako PIC i OHR ostanu u životu, mora zadržati izvršne ovlasti ponajviše zbog činjenice da personificira političku moć, koja bi bez ovlasti bila lišena na samo puku formalnost.
-Imajući u vidu kompleksnost aktualnih međunarodnih odnosa i unutarnje političke situacije u Bosni i Hercegovini, većinom polarizirajućeg karaktera, čini se kako bi ovlasti novog visokog predstavnika trebale biti kombinacija miješanog intervencionizma i pametne političke moći. Pametna politička moć kombinacija je teške (hard) i meke (soft) moći, koncepata koje je razvio Joseph S. Nye, a koji oblikuju političku strategiju na temelju određenog kontekstu, unutrašnjih i međunarodnih odnosa, smatra ugledni intelektualac iz Sarajeva Pavle Mijović.
Ali, u konačnici domaći čelnici će morati daytonsku BiH pretvoriti u Briselsku. Gotovo je sigurno da će zemlju prema europskim vrijednostima nepovratno povesti neke nove generacije političkih lidera, jer sadašnjim kriminogenim poglavicama je uređena pravna država najveći dušmanin.
Scena.ba
