Bazga (Sambucus nigra L.), poznata i kao crna bazga, jedna je od najpoznatijih ljekovitih biljaka na našim prostorima. Još se od davnina koristi u narodnoj medicini, a danas privlači pozornost znanstvenika zbog svojega bogatog nutritivnog sastava i mogućeg pozitivnog djelovanja na imunitet, dišne puteve i zaštitu organizma od oksidativnog stresa.
Bobice bazge sadrže vitamine A, C i vitamine skupine B, kao i minerale poput kalija, kalcija, magnezija i željeza. Osim toga, bogate su vlaknima koja pridonose pravilnoj probavi, osjećaju sitosti i održavanju zdravlja srca i krvnih žila.
Posebnu vrijednost bazgi daju antocijani – biljni pigmenti zaslužni za tamnu boju bobica, ali i snažno antioksidativno djelovanje. Antioksidansi pomažu organizmu u borbi protiv slobodnih radikala i oksidativnog stresa koji može dovesti do oštećenja stanica i razvoja kroničnih bolesti.
Bazga se tradicionalno koristi kod prehlade, gripe i drugih infekcija gornjih dišnih puteva, najčešće u obliku čaja, sirupa ili ekstrakta. Pojedina istraživanja pokazuju da može pomoći u ublažavanju simptoma i skraćivanju trajanja virusnih infekcija, iako stručnjaci naglašavaju da su potrebna dodatna istraživanja kako bi se ti učinci potpuno potvrdili.
Osim bobica, u narodnoj se uporabi često koriste i cvjetovi bazge. Čaj od cvijeta bazge tradicionalno se pije kod povišene temperature, prehlade i kašlja, dok se listovi katkad koriste za obloge kod manjih oteklina i ozljeda.
Ipak, važno je naglasiti da sirove bobice, kora i korijen bazge mogu sadržavati tvari koje izazivaju mučninu, proljev i druge probavne tegobe. Zato se preporučuje konzumacija isključivo termički obrađenih plodova i provjerenih pripravaka.
Scena.ba
