Najmoćnija ličnost u Bosni i Hercegovini potvrdila je povlačenje, piše BBC u uvodu teksta o ostavci visokog predstavnika Christiana Schmidta, koja je izazvala veliku pozornost kako domaće, tako i međunarodne javnosti.
Schmidt je obnašao funkciju međunarodnog visokog predstavnika od 2021. godine, što je drugi najduži mandat bilo kojeg visokog predstavnika dosad. Njegovo vrijeme na toj poziciji bilo je ispunjeno sukobima i kontroverzama, navodi autor Guy Delauney u tekstu naslovljenom: “Moćni mirovni izaslanik u BiH daje ostavku, a budućnost te funkcije dolazi u pitanje”.
Iz njegova ureda priopćeno je da je Schmidt “osobno odlučio završiti svoju službu u provedbi mira u Bosni i Hercegovini”.
BBC: Schmidt izgubio potporu SAD-a
Njegovo imenovanje nikada nije dobilo odobrenje Rusije. Sada se čini da je izgubio i potporu SAD-a, što njegovu poziciju čini neodrživom, navodi autor. Dodaje se kako je sada “veća zagonetka ima li sam Ured visokog predstavnika (OHR) budućnost i, ako nema, u kakav bi to položaj stavilo BiH”.
Ta uloga datira još od Daytonskog mirovnog sporazuma iz 1995. godine, kojim je okončan razarajući etnički sukob u zemlji. Visoki predstavnik trebao bi osigurati poštivanje sporazuma te ima široke ovlasti kako bi držao pod kontrolom često nesložne etno-političke vođe u zemlji.
Podsjećanje na Bonske ovlasti
Tijekom svog mandata, Paddy Ashdown je nezaboravno koristio takozvane “Bonske ovlasti“, smijenivši 60 dužnosnika bosanskih Srba u jednom danu 2004. godine zbog odbijanja suradnje s Haškim tribunalom, podsjeća autor. Dodaje da je zbog toga Ashdown dobio ne baš laskav nadimak “Povjerenik za Bosnu”.
Naknadni nositelji funkcije bili su mnogo suzdržaniji. Međunarodni podupiratelji Bosne i Hercegovine fokusirali su se na to da lideri zemlje sami rješavaju svoje poslove.
Dodik označen kao dugoročni pobjednik
Neuspjeh takvog pristupa odrazio se na Schmidtovu aktivističku ulogu nakon imenovanja. Više puta je koristio Bonske ovlasti kako bi blokirao separatističko zakonodavstvo koje je promovirao Milorad Dodik, koji je te blokade ignorirao.
“Ova borba dovela je do toga da je Dodik osuđen na jednogodišnju zatvorsku kaznu i šestogodišnju zabranu obavljanja javne funkcije”, navodi se u tekstu.
“Ali čini se da će Dodik biti dugoročni pobjednik. Njegovo skupo angažiranje lobista iz Washingtona isplatilo se kada su SAD ukinule dugoročne sankcije protiv njega”, ističe BBC.
Autor navodi da su “cinici primijetili Dodikovu naknadnu potporu dodjeli velikog projekta plinovoda do sada nepoznatoj američkoj tvrtki povezanoj s obitelji Trump“. Nasuprot tome, Schmidtove rezerve prema tom projektu izgleda da su ga koštale potpore Washingtona.
Pitanje budućnosti OHR-a
Schmidt kaže da će ostati na funkciji dok se ne izabere nasljednik. Međutim, Rusija je više puta podržala Dodikove pozive za zatvaranje Ureda visokog predstavnika.
Ako SAD zauzme sličan stav, BiH bi mogla izgubiti jedinu figuru koja može djelovati kao zaštita od separatističkih ambicija etnonacionalističkih lidera, zaključak je BBC-jeva teksta.
Scena.ba
