Iako se o “Super El Niñu” još govori s oprezom, jasni su signali da ni ovo ljeto neće biti mirno u meteorološkom smislu
Ulazak u ljeto 2026. godine obilježavaju velike promjene u oceanima i atmosferi, a sve više meteoroloških pokazatelja upućuje na razvoj El Niña, klimatskog fenomena koji može snažno utjecati na globalne vremenske obrasce. Svjetska meteorološka organizacija objavila je kako se od sredine 2026. povećava vjerojatnost razvoja El Niña.
Promjene u oceanima
El Niño nastaje zagrijavanjem površinskih voda u tropskom Pacifiku, ali njegove posljedice ne ostaju ograničene samo na taj dio svijeta. Promjene u oceanima utječu na cirkulaciju atmosfere, raspored tlakova zraka, putanje olujnih sustava i količinu oborina. Severe Weather Europe navodi kako najnoviji podaci pokazuju snažniji razvoj El Niña nego što se ranije očekivalo te mogućnost da tijekom druge polovice godine dosegne razinu takozvanog “Super El Niña”. Za Europu to znači ljeto koje bi na većem dijelu kontinenta moglo biti toplije od prosjeka. Dugoročne prognoze modela ECMWF i UKMO upućuju na izraženije zatopljenje od juga prema središnjoj i sjevernoj Europi. Takav razvoj povezuje se s dotokom toplijeg zraka s juga te položajem područja niskog tlaka zapadno od Europe, koje može usmjeravati toplije zračne mase prema kontinentu. ECMWF inače sezonske prognoze temelji na izračunima atmosferskih i oceanskih uvjeta do sedam mjeseci unaprijed, pa ih treba promatrati kao trend, a ne kao preciznu dnevnu prognozu. Oborine bi, prema istim dugoročnim signalima, mogle biti nejednako raspoređene. Više kiše očekuje se u dijelovima južne, jugoistočne i sjeverne Europe, dok bi središnji i sjeverozapadni dijelovi kontinenta mogli imati manje oborina od uobičajenog. Takva kombinacija viših temperatura i manjka kiše povećava opasnost od suše, osobito u područjima koja već ulaze u ljeto s nedostatkom vlage u tlu. Severe Weather Europe navodi kako su u prijašnjim jakim El Niño godinama dijelovi Europe često imali toplija ljeta, ali i promijenjene obrasce padalina.
BiH, kao dio jugoistočne Europe, mogla bi se naći u zoni izraženijih temperaturnih oscilacija i češćih prodora toplog zraka. To ne znači da će cijelo ljeto biti jednako suho i vruće, ali znači da su izgledni dulji topli valovi, sparniji dani i povećan rizik od naglih vremenskih promjena. Ako se ostvari scenarij s više nestabilnosti na jugu i jugoistoku Europe, to bi moglo značiti povremene jače pljuskove, nevremena i lokalne bujične probleme. S druge strane, dulja sušna razdoblja mogla bi opteretiti poljoprivredu, vodne resurse i elektroenergetski sustav. Najugroženiji bi mogli biti poljoprivrednici, stočari i područja koja ovise o lokalnim izvorima vode.
Jasni signali
Ljeto 2026. stoga bi moglo biti obilježeno kontrastima: dugim toplim razdobljima, toplinskim valovima, ali i povremenim burnim prodorima nestabilnog vremena. Građanima se preporučuje oprez tijekom velikih vrućina, posebno starijim osobama, kroničnim bolesnicima i radnicima na otvorenom.
Scena.ba
