Predsjednica Europske komisije gotovo je sigurna u pobjedu na današnjem glasanju o nepovjerenju, ali i bude li zaista tako, to ne mijenja činjenicu da njezini problemi tek počinju.
Današnje glasanje o nepovjerenju kristalizira sve izraženiju političku opoziciju predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen jer je skrenula udesno i sve češće dolazi u sukob s dvjema ključnim političkim skupinama koje su je dovele na vlast, analizira Politico.
Već i sama činjenica da je bila prisiljena pojaviti se pred Europskim parlamentom da bi se branila zbog načina na koji je Komisija upravljala nabavom cjepiva tijekom pandemije – skandala koji je u javnosti postao poznat kao Pfizergate – označava značajnu prekretnicu za 66-godišnju čelnicu jer je dosad uspijevala ostati po strani i izvan žiže svakodnevnih političkih sukoba.
Ako padne ona, pada i cijela Komisija
Dok se zastupnici okupljaju u Strasbourgu da bi glasali o prijedlogu koji je podnijela krajnja desnica, Von der Leyen se teoretski – ali samo teoretski – suočava s mogućnošću da bude prisiljena na ostavku. U slučaju njezina pada, pala bi i cijela Komisija.
U tom smislu ulog je usporediv s političkom krizom iz 1999. godine, kada se Santerova Komisija suočila s glasanjem o nepovjerenju. Iako prijedlog tada nije prošao, on i cijeli njegov tim podnijeli su ostavku nekoliko tjedana kasnije, nakon što im je Stranka europskih socijalista formalno povukla svoju potporu.
Verzija iz 2025. nosi blijede odjeke tog razdoblja: stranka lijevog centra duboko je nezadovoljna predsjednicom Komisije, a nad cijelim ovim procesom nadvija se sjena potencijalnog skandala.
Ursula von der LeyenIzvor: Profimedia / Autor: Wiktor Dabkowski / Eyevine / Profimedia
Može li se ponoviti scenarij iz 1999.?
Unatoč povijesnim paralelama, teško je zamisliti da će se ponoviti scenarij iz 1999. Iako su duboko nezadovoljni zbog njezinog pomaka udesno, čelnici liberalne skupine Renew Europe i Socijalista i demokrata s lijevog centra jasno su dali do znanja da neće podržati prijedlog o izglasavanju nepovjerenja Von der Leyen.
S druge strane, Manfred Weber, koji predvodi moćne europske pučane, političku skupinu kojoj pripada i sama Von der Leyen, naložio je svojim zastupnicima da budu prisutni u Parlamentu i iskažu ‘jednoglasnu’ potporu predsjednici Komisije. Budući da za izglasavanje nepovjerenja treba dvotrećinska većina, ishod je gotovo unaprijed poznat – prijedlog će propasti.
Ilustracija / Manfred WeberIzvor: Profimedia / Autor: JOSE JORDAN / AFP
Ipak, samo pokretanje glasanja predstavlja ozbiljno upozorenje za Von der Leyen.
Za početak, zastupnici su sada shvatili koliko je jednostavno pokrenuti inicijativu za izglasavanje nepovjerenja – za to su potrebna samo 72 potpisa. U ovom slučaju prijedlog je došao od zastupnika s populističke desnice, što je omogućilo centrističkim skupinama da ga s lakoćom odbace da ne bi jačale krajnju desnicu, a koju je Weber opisao kao ‘marionete Putina’.
No situacija bi mogla izgledati posve drugačije ako bi neku buduću inicijativu za izglasavanje nepovjerenja pokrenula neka druga, nezadovoljnija politička skupina – primjerice Socijalisti i demokrati ili Zeleni – bilo zbog ukidanja klimatskih ciljeva ili nekog novog skandala. Iako bi i tada bilo teško prikupiti dvotrećinsku većinu, takvi prijedlozi ne moraju ni uspjeti da bi izazvali ozbiljnu političku štetu.
Izvor: EPA / Autor: RONALD WITTEK
Von der Leyen kreće prema još jednom sukobu s Parlamentom
Druga velika prijetnja s kojom se Von der Leyen suočava jest mogući gubitak potpore liberala i Socijalista i demokrata – bilo djelomično, bilo u cijelosti. Iako bi to ne bi automatski dovelo do njezine ostavke, značajno bi otežalo provođenje zakonodavnog programa u trenutku u kojem bivši guverner Europske središnje banke, Mario Draghi, upozorava da se Europa suočava sa ‘sporom agonijom’.
Jedan od gorućih primjera je pitanje migracija, a Komisija kreće prema još jednom ozbiljnom sukobu s Parlamentom. Lijevi centar već je poručio da neće podržati novu direktivu kojom bi se olakšale deportacije migranata, a danska socijaldemokratska premijerka Mette Frederiksen priznaje da će donošenje tzv. direktive o vraćanju biti ‘vrlo, vrlo teško’.
Unatoč tome, Von der Leyen pod pritiskom nacionalnih čelnika nema drugog izbora nego ići naprijed s tim prijedlogom. Drugim riječima, politička oluja koja se u četvrtak razbuktala u Europskom parlamentu vjerojatno nije kraj problema za nju. Možda je to tek početak, zaključuje Politico.
Scena.ba
