Njemački mediji ovih dana preplavljeni su izvještajima o navodno „ekstremnoj zimi“ koja bi, prema najavama, mogla pogoditi zemlju 2025/26. godine.
U pojedinim člancima spominju se slike zatrpanih ulica i „najteže zime u povijesti“, no meteorolozi upozoravaju da su takve prognoze potpuno neosnovane kada je riječ o europskim zemljama. Gotovo svake godine pojave se slične priče – nekad o „paklenom ljetu“, a nekad o „najhladnijoj zimi ikada“. Takvi tekstovi, kako objašnjava Deutsche Welle, uglavnom služe za privlačenje pozornosti i generiranje klikova.
Slabi polarni vrtlog i lažne veze s „arktičkom zimom“
Izvor nagađanja o „ekstremnoj zimi“ bio je članak koji je slabiji polarni vrtlog povezao s mogućim arktičkim hladnoćama u Njemačkoj. Meteorolog Lotar Bok potvrđuje da bi polarni vrtlog iduće zime zaista mogao biti nešto slabiji, ali naglašava da to ne mora značiti da će uslijediti ledena sezona.
Naime, slab vrtlog ne zadržava hladan zrak iznad Arktika, pa se on ponekad „prelije“ prema Europi. Ipak, meteorolog Martin Gad iz meteorološkog centra ARD kaže da nije dokazana izravna veza između slabog polarnog vrtloga i ekstremnih hladnoća. Naprotiv, slab vrtlog često znači da Arktik više nije toliko hladan kao ranije. Prognoza za zimu 2025/26 – čista spekulacija
Prema mišljenju stručnjaka, pouzdane prognoze ovise o brojnim faktorima – od temperature oceana i morskih struja do općih atmosferskih obrazaca. Meteorolog Karsten Švanke jasno poručuje: „Ne znamo kakva će biti zima 2025/26.“
Slično mišljenje dijeli i Bok iz DWD-a, koji navodi da je o takvoj zimi „nemoguće ozbiljno govoriti u listopadu“. Tek početkom godine može se analizirati kretanje zračnih masa i na osnovu toga procijeniti tendencije, ali ne i dati sigurna predviđanja.
Pouzdana vremenska prognoza
Meteorolozi podsjećaju da je vremenska prognoza pouzdana najviše do deset dana unaprijed. Tri dana mogu se predvidjeti relativno precizno, ali što je razdoblje dulje, točnost naglo opada. Bok upozorava da su očekivanja javnosti često prevelika:
„Mislimo da možemo predvidjeti vrijeme 20 ili 50 dana unaprijed, ali to jednostavno nije moguće.“
Ekstremne zime – rijetka pojava
Zime koje ostaju upamćene po ekstremnoj hladnoći statistički se događaju otprilike jednom u sto godina. Takva je bila zima 1962./63., najhladnija u 20. stoljeću, kada su mnoge rijeke i jezera u Njemačkoj potpuno zaledila.
Hoće li se nešto slično ponoviti 2025./26.? Prema stručnjacima, vjerojatnost je vrlo mala.
O zimi se, poručuju meteorolozi, može govoriti tek kad joj se približimo. Prognoze koje najavljuju događaje više od deset dana unaprijed u pravilu su nepouzdane.
Scena.ba
