Astronomi su otkrili najmlađi egzoplanet dosad, a ovaj „novorođeni” svijet pronašli su skriven u starim arhivskim podatcima.
Otprilike masivan kao Jupiter, novootkriveni egzoplanet Elias 2-24 b pravi je „beba” unatoč svojoj ogromnoj masi. To je uvjerljivo najmlađi planet ikada pronađen, a smatra se da je star manje od milijun godina. Ovaj egzoplanet, odnosno planet izvan našega Sunčeva sustava, nalazi se 450 svjetlosnih godina od Zemlje i još je uvijek uronjen u vrtložni plin i prašinu u kojima je nastao.
Prethodni rekorder u kategoriji „najmlađeg egzoplaneta” bilo je četverostruko izjednačenje između četiriju svjetova koji su stariji od pet milijuna godina, prema riječima Lucasa Cieze, koautora studije o egzoplanetu Elias 2-24 b i profesora na Institutu za astrofizičke studije u Čileu.
„Naši modeli formiranja planeta već su imali problema s objašnjenjem prethodnih rekordera među najmlađim poznatim planetima. Elias 2-24 b pokazuje nam da čak i našim najboljim modelima formiranja planeta još uvijek nedostaju neki važni procesi”, rekao je Cieza.
Kako bi pronašao ovu ogromnu „bebu”, tim predvođen Andreom Bernardijem, doktorandom na Sveučilištu Diego Portales u Čileu, pretražio je arhivske podatke koje je zabilježio opservatorij W. M. Keck na Havajima. Studija se fokusirala na zvijezdu Elias 2-24, koju okružuje disk materijala. Njihovi rezultati potvrdili su ranija promatranja prikupljena pomoću Atacama Large Millimeter/submillimeter Arrayja (ALMA) i Very Large Telescopea Europskog južnog opservatorija, koja su ukazivala na mogućnost da se nešto nalazi u praznini unutar diska krhotina oko zvijezde Elias 2-24.
Arhivski podatci koji su potvrdili ove sumnje i postojanje ovoga planeta potekli su iz promatranja obavljenih pomoću Keckova koronografa. Koronografi funkcioniraju tako što blokiraju blještavilo udaljene zvjezdane svjetlosti, omogućujući da se uhvati svjetlost koja se odbija od planeta koji kruže oko tih zvijezda i tako ih se izravno promatra. Tim je analizirao takve podatke koronografa za sedam udaljenih zvijezda, od kojih je svaka okružena diskom krhotina u kojem se možda odvija formiranje planeta. Tim je pretpostavio da bi možda bilo moguće pronaći planet koji se skriva u praznini unutar jednoga od tih diskova. I bili su u pravu.
„Planete bi trebalo pronaći unutar praznina jer ih oni stvaraju. Upravo tu smo pronašli egzoplanet Elias 2-24 b”, rekao je Bernardi.
Pronalazak planeta u jednome od ovih diskova, kao i otkriće planeta u tako ranoj fazi njegova života, pružaju istraživačima priliku za proučavanje ranijih faza razvoja planeta i njihova formiranja.
„Galaktika neprestano stvara nove zvijezde i planete, tako da ih u svakoj fazi evolucije ima mnogo. To znači da teoretski možemo vidjeti cijeli proces, ali postoji velika praznina u onome što većina teleskopa može detektirati. Trenutačno smo uglavnom slijepi za ove planete-bebe”, kazao je Cieza.
Kada je riječ o budućnosti otkrivanja i proučavanja planeta, istraživači se nadaju da će moći obavljati izravnija promatranja pomoću Coronagraph Instrumenta, koji je lansiran 30. kolovoza na NASA-inu svemirskom teleskopu Nancy Grace Roman. Riječ je o najnaprednijem koronografu koji je ikada lansiran u svemir, a znanstvenici se nadaju da će im omogućiti detaljnije proučavanje egzoplaneta i njihovih atmosfera.
„Obično slušamo o tome kako teleskopi rade zasebno, ali ova potvrda bila je moguća samo zahvaljing korištenju više teleskopa zajedno. Elias 2-24 b nalazi se na granici onoga što današnji teleskopi mogu detektirati, ali s novim instrumentima poput NASA-ina svemirskog teleskopa Nancy Grace Roman, ovakva otkrića trebala bi postati lakša”, zaključio je Bernardi.
Scena.ba
