Zajednički dokument Njemačke, Francuske, Nizozemske, Belgije i Luksemburga
Piše: Dragan Bradvica
dragan@dnevni-list.ba
Sve se više zahuktava priča oko mogućeg proširenja Europske unije. To je za zapadni Balkan, Ukrajinu i Moldaviju svakako dobra vijest jer već dva desetljeća tapkaju u mjestu. Ipak, sasvim je jasno kako će taj proces biti težak i dug. Tim više što kod žitelja najjačih država Unije vlada itekako nepovjerenje prema daljnjem proširenju.
Niti njihovi lideri nisu skloni daljnjem širenju, barem ne dok se i sama Unija dodatno ne reformira i prilagodi novim geopolitičkim okolnostima. A upravo te nove okolnosti su, s druge strane, jasan signal kako Unija mora biti jača, vidljivija i jedan od ključnih faktora ‘novog svijeta’.
Još je jasnije kako svoju snagu prvenstveno mora pokazati ‘u svom dvorištu’, a to znači da se mora državama aspiranticama pokazati kako su dobrodošle i uz ispunjene uvjete mogu postati punopravne članice. Trenutno je Crna Gora najbliža tom konačnom cilju.
Dokument
I tu dolazi do velikih peripetija. Kako unutar same Unije, tako i među državama koje žele u EU. Europska unija bi trebala raspraviti mogućnost ograničavanja dijela prava glasa budućih članica bloka i stvoriti više zaštitnih mehanizama za vladavinu prava, napisalo je pet zemalja članica EU-a u zajedničkom dokumentu u koji je Reuters imao uvid u utorak.
Dakle, dok se Crna Gora nada da će se pridružiti Uniji 2028., a Albanija, Ukrajina i Moldavija nastoje napredovati u svojim kandidaturama, europske vlade razgovaraju o tome je li potrebna promjena pravila za nove zemlje članice. Neke vlade se sada zalažu za to da EU razvije snažnije zaštitne mehanizme za buduće članice, što je dijelom potaknuto demokratskim nazadovanjem u Mađarskoj pod bivšim premijerom Viktorom Orbanom, piše Reuters.
Zajednički dokument Njemačke, Francuske, Nizozemske, Belgije i Luksemburga predlaže uvrštavanje opcija u buduće pristupne sporazume, uključujući novi mehanizam za nadzor i zaštitnu klauzulu koja bi omogućila donošenje mjera u slučaju ozbiljnog nazadovanja u područjima poput demokracije i slobode tiska.
– EU bi trebao imao dubinsku raspravu o mogućnosti privremenih, prijelaznih ograničenja prava glasa za nove države članice, a osobito (u pitanjima) gdje je potrebno jednoglasje, napisalo je pet zemalja, ističući politiku proširenja, vanjsku politiku i proračun kao područja u kojima je sada potreban pristanak svih članica.
Peripetije
Sve ovo prihvatljivo je državama koje apsolutno ne napreduju na EU putu. Bosna i Hercegovina i Srbija bi svakako prihvatile bilo kakve ideje koje će ih približiti novcu iz EU, ali nikako članstvu i ispunjavanju strogih uvjeta. Nažalost, upravo ove dvije države samo su deklarativno za EU, ali sve rade da u nju nikada i ne uđu.
S druge pak strane, Crna Gora i Ukrajina već su odbile prijedlog EU o ‘ograničenom članstvu’ ili postupnom pristupanju bez prava glasa i veta u Vijeću EU. Ove države smatraju kako, uz ispunjenje uvjete, trebaju postati punopravne članice ‘europske obitelji’.
Sasvim je jasno kako će u bližoj budućnosti biti još mnogo prijedloga, različitih viđenja oko budućnosti EU i njenog proširenja. Sve će, dakako, ovisiti i o rezultatima izbora u najjačim državama EU, odnosno koje će snage imati vlast – proeuropske, ili one radikalne desne i lijeve, nacionalni populisti.
Scena.ba
