Antonio Costa stiže u Sarajevo u trenutku kada je europski put Bosne i Hercegovine ponovno na raskrižju. Dok Bruxelles traži reforme i konkretne rezultate, političke blokade i dalje usporavaju napredak zemlje. Kroz niz važnih diplomatskih susreta, uoči izbora novog visokog predstavnika i sve glasnijih poziva na redefiniranje uloge međunarodne zajednice u BiH, postavlja se pitanje što Europska unija očekuje od domaćih vlasti i može li Bosna i Hercegovina iskoristiti novi zamah proširenja?
O prilikama, ali i izazovima u vezi s proširenjem Europske unije, postupnom integracijom i regionalnom suradnjom, predsjednik Europskoga vijeća Antonio Costa, koji posjet regiji otvara Bosnom i Hercegovinom, razgovarat će s političkim donositeljima odluka u BiH.
“Moj drugi posjet zapadnom Balkanu šalje jasan signal: posvećenost Europske unije toj regiji je stvarna, stvarna kao i prilika za proširenje. Zamah je tu. Sada je vrijeme za postizanje rezultata”, rekao je Antonio Costa, predsjednik Europskoga vijeća.
Bez tih rezultata nema ni nagrade. To znači da bez ispunjavanja obveza, na koje su se sami obvezali nositelji vlasti u BiH, ostajemo bez novca koji je predviđen Planom rasta. Nakon početnih kašnjenja i propuštenih tranši, Vijeće ministara BiH usvojilo je Reformsku agendu, ali je provođenje i potpisivanje pratećih sporazuma o instrumentima, kao ključnih preduvjeta za isplatu, nerijetko nailazilo i još uvijek nailazi na političke blokade, što, zapravo, najviše šteti građanima.
“Možemo ovo sada iskoristiti i trebamo iskoristiti. Nema nijednog razloga da ne iskoristimo ovaj posjet koji je, uistinu, posjet na visokoj razini i pokažemo spremnost da, barem, tih nekoliko malih koraka odradimo, da dobijemo taj novac, da se ne sramotimo. To nisu samo bespovratna sredstva, to su i krediti, međutim, to je jedan simboličan potez, ja mislim, za sve stranke prije izbora, da žele omogućiti svojim građanima u BiH bolji život, bez obzira na to gdje se nalaze”, naveo je Draško Aćimović, stručnjak za međunarodne odnose.
“Jasno je koliko je njima bitan interes građana, jer će dobar dio tih sredstava otići na bolji život građana. Političari imaju dobre, osigurane plaće, tvrtke s kojima su oni povezani, ili članovi njihovih obitelji, imaju, itekako, dobre natječaje i projekte. Dakle, oni neće biti oštećeni. A kako će biti građanima, njih, zapravo, ne zanima”, smatra Velizar Antić, politički analitičar.
No, najavljeni posjeti, neupitno, jesu prilika da BiH završi započeto, posebice jer nam već predstoji nova diplomatska ofenziva, predvođena važnim njemačkim i francuskim diplomatima u Bruxellesu.
“Jako je dobro što nam dolaze ministri iz dviju od, možemo slobodno reći, tri najmoćnije zemlje unutar Europe – Njemačke i Francuske. Bilo bi jako dobro da vrlo brzo vidimo i predstavnike Italije. Pogotovo što, želio bih napraviti jednu paralelu – mislim da možemo veoma mnogo naučiti, trenutačno, iz talijanske diplomacije koja radi jednu veliku transformaciju svoje vanjske mreže, gdje bismo mi, uistinu, mogli mnogo naučiti jer su oni napravili dva potpuno odvojena moderna odjela gospodarstva – jedan je cyber security, drugi je europska diplomacija, što pokazuje da diplomacija mora biti brza i operativna u ova nova vremena”, naglasio je Draško Aćimović, stručnjak za međunarodne odnose.
Stoga, upućuju pojedini izvori, nije ni čudo što posjet europskih diplomata dolazi samo dan uoči sjednice Vijeća za provedbu mira, na kojoj bi trebao biti izabran novi visoki predstavnik u BiH. Upravo se i najglasnije govori o tome da najveću šansu ima talijanski kandidat, kojeg je predložila američka administracija. A poznato je da SAD svoje interese zasniva na ekonomskoj pragmatičnosti. No, konce mrsi nekoliko članica Europske unije, koje nastoje smanjiti američki utjecaj na Balkanu pokušajem da “proguraju” svog kandidata.
Dok se ponovno intenzivira priča BiH o njezinoj budućnosti u EU, sve su glasnije i izjave o tome da, upravo, taj put remeti postojanje Ureda visokog predstavnika u BiH.
Da Vijeće za provedbu mira u BiH nije dio Daytonskoga mirovnog sporazuma i od njega se ni ubuduće ne može očekivati ništa dobro, ponovno poručuje predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.
“On je sebi pribavio moć, kako se to radilo i do sada, upravo na pozicijama na politikama koje nisu bile zasnovane na zdravom razumu. Je li zdravorazumski da 30 godina u jednoj zemlji, evo u BiH, pokušavate provesti jednu stvar i ne možete to učiniti. Nije li možda vrijeme da odustanete od toga, ili pokušate nešto novo?”, upitao je Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a.
Istodobno, Stranka demokratske akcije zatražila je od PIC-a da javnosti BiH jasno predstavi eventualne planirane promjene u funkcioniranju Ureda visokog predstavnika, upozoravajući da bi svako slabljenje njegove uloge moglo dodatno produbiti političku krizu u državi.
“Nedopustivo je da se građani Bosne i Hercegovine, o čijoj se sudbini odlučuje, ništa ne pitaju te da njihovi predstavnici nemaju informacije o planovima međunarodnih čimbenika zaduženih za nadziranje i provođenje Daytonskoga mirovnog sporazuma“, priopćeno je iz Stranke demokratske akcije (SDA).
Novo ime visokog predstavnika i, sve je izvjesnije, njegove ograničene ovlasti, bit će obznanjeni najkasnije 4. lipnja. Ipak, njegovo ime u ovom trenutku je irelevantno. Važnije je, stava su upućeni, spoznati da je u aktualnom trenutku neophodan politički dijalog u BiH, radi interesa države i njezinih građana. Naivno je očekivati da će netko sa strane štititi BiH. Neće, jer će svatko gledati, upravo, svoje interese.
Scena.ba
