Tema krpelja aktualizira se svake godine s dolaskom lijepog vremena. Češći i duži boravak vani, osobito u šumi ili visokoj travi povećava i mogućnost neželjenog susreta s krpeljima. Njihov je ubod bezbolan, ali može ostaviti itekako ozbiljne posljedice za zdravlje.
“Nalaze se na listovima i granama grmova, niskog raslinja (do visine 1 m), u šikarama, pretežno u prizemnom sloju šuma. Prema tome boravak u prirodi, osobito među niskim raslinjem, povezan je s rizikom od mogućeg kontakta s krpeljima”, kažu iz HZJZ-a.
“Za aktivnost krpelja neophodna je povoljna temperatura i vlažnost, stoga imaju naglašenu sezonsku aktivnost. Sezona njihove najveće brojnosti je u proljeće i rano ljeto (travanj, svibanj, lipanj), ali mogu se naći i u ranu jesen, ovisno o klimatskim okolišnim uvjetima”, dodaju iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
“Krpelji se nalaze na listovima i granama grmova, niskog raslinja do visine od jednog metra, u šikarama, pretežno u prizemnom sloju šuma. Najčešće se zaraze prilikom hranjenja na šumskim životinjama i glodavcima, a svojim ubodom zarazu mogu prenijeti i na čovjeka, ako se on nađe u njihovu prirodnom okolišu.”
Neke su skupine ljudi izloženije krpeljima od drugih. Rizične skupine izložene krpeljima su ljudi koji profesionalno ili rekreativno borave učestalo u prirodi na područjima gdje postoje prirodna žarišta krpelja (šumari, šumski radnici, vojnici te planinari, lovci, izletnici, turisti itd.).
Krpelji – prijenosnici bolesti
U kontinentalnom dijelu Hrvatske najrasprostranjeniji je i na čovjeka se najčešće prihvaća tzv. šumski krpelj (Ixodes ricinus), a u hrvatskom priobalju je za ljude rizičniji pseći krpelj (Rhipicephalus sanguineus) koji prenosi rikecije, koje uzrokuju mediteransku pjegavu groznicu.
“Krpelji su sitne životinjice iz skupine člankonožaca i paučnjaka, koje za svoj razvoj i razmnožavanje trebaju obrok krvi, pa su povremeno nametnici na životinjama (pticama i sisavcima), kojima sišu krv, a iznimno i na čovjeku te pritom mogu prenositi uzročnike zaraznih bolesti. Na sreću samo je mali broj krpelja zaražen uzročnicima zaraznih bolesti”, kažu iz HZJZ-a.
IAKO MALOBROJNI, KRPELJI KOJI PRENOSE ZARAZNE BOLESTI MOGU STVORITI BROJNE ZDRAVSTVENE PROBLEME, A NEKI OD NJIH SU ZAISTA OZBILJNI I OSTAVLJAJU CJELOŽIVOTNE POSLJEDICE.
U Hrvatskoj se najčešće pojavljuje Lyme borrelioza (Lajmska bolest ili erithema migrans). Svake godine bude i nekoliko slučajeva krpeljnog meningoencefalitisa, upalne bolesti središnjeg živčanog sustava koju uzrokuje virus kojeg prenose krpelji.
Zaštitite se od krpelja
HZJZ preporučuje sljedeće mjere zaštite:
– obucite prikladnu odjeću i obuću za boravak u prirodi (dugi rukavi, nogavice uvučene u čarape, zatvorene cipele)
– izbjegavajte odjeću tamnih boja (na kojoj se krpelj teže uočava) i materijale poput vune i flanela jer se na njih krpelji lakše zakvače
– hodajte obilježenim stazama
– izbjegavajte provlačenje kroz grmlje, ležanje na tlu i odlaganje odjevnih predmeta na grmlje i tlo
– primijenite repelente (za odbijanje krpelja) na gole i izloženije dijelove tijela te eventualno na odjeću (koristite ih prema uputi proizvođača – provjerite uputstva o proizvodu!)
– nakon povratka iz prirode presvucite odjeću i pažljivo pregledajte cijelo tijelo (uz pomoć ogledala ili druge osobe radi pregleda neuočljivih dijelova tijela). Za to obično ima dovoljno vremena jer krpelj, nakon što dospije na domaćina, dosta dugo (nekoliko sati) “šeta” tražeći pogodno mjesto za ugriz
– provjerite imate li na koži ili odjeći krpelja kako biste ga što prije odstranili, a posebno pretražite dijelove tijela s nježnijom kožom (iza uha, zatiljak, vrat, prepone, dojke, pazuhe, područje iza koljena, pupak…)
– kod djece se krpelj često nađe na glavi – zato što je dijete nisko i više se igra u travi nego odrasli, pa lakše može “pokupiti” krpelja glavom odnosno gornjim dijelom tijela
– otuširajte se po povratku iz prirode
Kako ukloniti krpelja?
Ako ste ipak ‘pokupili’ krpelja, pažljivo ga izvadite. U svakom slučaju, važno je ukloniti ga što prije.
“Operite ruke, pincetu prebrišite antiseptikom i krpelja odmah izvadite pincetom (sami ili netko od vaših ukućana) zahvaćajući ga što bliže glavici, uz kožu i laganim ga povlačenjem izvucite iz kože, a na kožu primijenite antiseptik”.
“Krpelja nemojte ničim premazivati (alkoholom, kremom, uljem, lakom za nokte, petrolejem i sl.) niti ‘paliti’ plamenom, ne povlačite ga naglo, ne stiskajte niti gnječite jer se on zbog toga grči i pojačano izlučuje veće količine sekreta i, ako je krpelj zaražen, uzročnika bolesti u ljudsko tijelo pa se tako lakše prenese zaraza”, piše na stranicama HZJZ-a.
Liječniku se ne trebate javljati, osim ako se nakon ugriza krpelja u roku od četiri tjedna (najčešće kroz 7 dana) pojavi osip (crvenilo kože prstenastog do ovalnog oblika koje blijedi u sredini, erithema migrans) i/ili povišena temperatura i zimica. Pojava osipa i/ili temperature i zimice najvjerojatnije je odraz bakterijske infekcije bakterijom (borrelia burgdorferi) koja se uspješno liječi antibiotikom, savjetuje HZJZ.
Scena.ba