Sjedinjene Američke Države zarobile su predsjednika Venezuele Nicolása Madura u ranim jutarnjim satima u subotu, tijekom vojne operacije koja je uslijedila nakon višemjesečne kampanje pritiska administracije predsjednika Donalda Trumpa. Ovaj potez izazvao je oštre reakcije i osude dijela međunarodne zajednice.
Prema navodima američkih dužnosnika, Maduro je nakon uhićenja prebačen na ratni brod koji je isplovio prema New Yorku, gdje bi se trebao suočiti s kaznenim optužbama. U istoj operaciji uhićena je i njegova supruga Cilia Flores.
Što se dogodilo?
Američke snage su u subotu izvele napad na teritoriju Venezuele i zarobile Madura, kojeg Washington već godinama smatra nelegitimnim predsjednikom, kao i njegovu suprugu. Predsjednik Trump je u više navrata pozivao Madura da se povuče s vlasti, optužujući ga da podržava narkokartele koje su SAD proglasile terorističkim organizacijama te da su odgovorni za tisuće smrti u SAD-u povezanih s ilegalnom trgovinom drogom.
Od rujna prošle godine američke snage izvele su najmanje 30 napada na navodne brodove za krijumčarenje droge iz Venezuele u Karibima i Pacifiku, pri čemu je poginulo više od 100 ljudi. Pravni stručnjaci upozoravali su da su takve operacije vjerojatno kršile američko i međunarodno pravo.
Kako su SAD opravdale akciju?
Američke vlasti tvrde da je Ministarstvo pravosuđa zatražilo vojnu pomoć kako bi se uhitio Maduro, protiv kojeg je velika porota u New Yorku podigla optužnicu, zajedno s njegovom suprugom, sinom, dvojicom političkih saveznika i navodnim vođom međunarodne kriminalne skupine. Optuženi su za kaznena djela povezana s terorizmom, trgovinom drogom i oružjem.
Američka državna odvjetnica Pam Bondi poručila je na društvenim mrežama da će optuženi “uskoro osjetiti punu snagu američke pravde na američkom tlu i pred američkim sudovima”.
Ipak, predsjednik Trump je na konferenciji za medije otišao korak dalje, optuživši Venezuelu da je “ukrala američke naftne interese” te poručio da će ih SAD “uzeti natrag” i privremeno upravljati tom zemljom, bez iznošenja konkretnih detalja. Upravo takve izjave dodatno su zakomplicirale pravnu osnovu operacije.
“Ne možete reći da je ovo bila policijska akcija, a zatim tvrditi da sada trebate upravljati državom. To jednostavno nema smisla”, izjavio je Jeremy Paul, profesor ustavnog prava na Sveučilištu Northeastern.
Što kaže zakon?
Američki Kongres ima ovlast proglasiti rat, dok je predsjednik vrhovni zapovjednik oružanih snaga. I raniji predsjednici, iz obiju stranaka, opravdavali su ograničene vojne akcije nacionalnim interesom. Međutim, Trumpova šefica kabineta Susie Wiles ranije je izjavila da bi za bilo kakvu “kopnenu aktivnost” u Venezueli bila potrebna suglasnost Kongresa. Državni tajnik Marco Rubio potvrdio je da Kongres nije bio obaviješten prije subotnje operacije.
Međunarodno pravo zabranjuje upotrebu sile u međunarodnim odnosima, osim u izuzetnim slučajevima poput samoobrane ili uz odobrenje Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Trgovina drogom i djelovanje kriminalnih bandi smatraju se kaznenim, a ne ratnim djelovanjem, te ne ispunjavaju kriterije za vojnu intervenciju.
“Sama kaznena optužnica ne daje pravo na upotrebu vojne sile za rušenje strane vlasti, pa će se administracija vjerojatno pozivati na teoriju samoobrane”, rekao je Matthew Waxman, profesor prava nacionalne sigurnosti na Sveučilištu Columbia.
SAD od 2019. godine ne priznaje Madura kao legitimnog predsjednika Venezuele, nakon izbora za koje tvrde da su bili namješteni.
Postoji li presedan?
Sjedinjene Američke Države su i ranije uhićivale osumnjičene u inozemstvu, poput slučaja u Libiji, ali uz suglasnost lokalnih vlasti. Iako Washington Madura smatra nelegitimnim, nije priznao nijednog drugog čelnika Venezuele koji bi mogao dati odobrenje za njegovo uhićenje.
Najčešće se kao presedan navodi slučaj Paname iz 1989. godine, kada su SAD uhitile tadašnjeg lidera Manuela Noriegu, optuženog za trgovinu drogom. Tada je Washington tvrdio da djeluje u cilju zaštite američkih građana, nakon što su panamske snage ubile američkog vojnika.
Bivši predsjednik Hondurasa Juan Orlando Hernández izručen je SAD-u 2022. godine, osuđen zbog povezanosti s narkokartelima na 45 godina zatvora, da bi ga Trump kasnije pomilovao.
Pravni stručnjaci smatraju da je malo vjerojatno da će SAD snositi ozbiljne posljedice zbog postupaka u Venezueli, čak i ako se utvrdi da su bili nezakoniti. “Teško je vidjeti kako bi bilo koje pravno tijelo moglo nametnuti stvarne posljedice administraciji”, zaključio je Paul.
Scena.ba
