Prosječna neto plaća u BiH u travnju iznosila je 1.545 KM. Turističke destinacije preporučene od Losslessa: 55-godišnjakinja iz Sarajeva šokira sve – zaboravite na ćelavost. Kliknite sada.
Prosječna plaća u Republici Srpskoj, prema službenim podacima za svibanj, iznosi 1.549 KM. Dvije takve plaće u domaćinstvu, na papiru, djeluju kao stabilna osnova za pristojan obiteljski život.
Međutim, stvarni život običnih građana pokazuje suprotnu sliku. Ni dvije prosječne plaće nisu dovoljne da obitelj preživi bez pomoći sa strane, kredita ili stalnog odricanja.
Ekonomisti upozoravaju da je prosječna plaća varljiv pokazatelj standarda, jer visoke zarade u javnoj upravi, bankarstvu i nekim privatnim sektorima podižu statistički prosjek. Većina građana ostaje daleko ispod tog iznosa.
Medijalna plaća – realnija slika
Ekonomist Predrag Mlinarević ističe da bi precizniji pokazatelj bila medijalna zarada, koja prikazuje primanja radnika koji se nalaze na sredini skale, onih 50% koji zarađuju manje.
“Medijalna zarada u Srpskoj je tek nešto iznad minimalne i kreće se oko 1.000 KM. Kada znamo da se preko 60% tih primanja troši na hranu, piće, odjeću, obuću i režije, jasno je da većini ljudi ne ostaje ništa za život”, kaže Mlinarević za Srpskainfo.
Sanja T. i njezin suprug, oboje visokoobrazovani, imaju dvoje djece i prosječne plaće. Zato svakog mjeseca balansiriraju između računa, kredita, dječjeg vrtića i osnovnih troškova. Kako kaže za Srpskainfo, bez pomoći roditelja koji žive u inozemstvu, mogli bi samo sanjati odlazak na more ili neki kraći izlet.
Iznenadni trošak – veliki stres
“Jedna plaća skoro da ode na kredit. A rata kredita je skoro ista kao mjesečni boravak djeteta u privatnom vrtiću, koji moramo plaćati jer u javnom nema mjesta. Sandalice i papuče za vrtić nas koštaju 160 KM. A gdje su pelene, hrana, garderoba, rođendani? Ako se pokvari bojler, to je financijski šok. Da ne govorim o ekskurzijama, školskoj opremi, registraciji ili servisu auta”, kaže ona.
Ni Marko R. nije optimističniji. Njegova obitelj, također s dvije plaće, nema kapacitet za odmor.
“O ljetovanju ne razmišljamo. Svaki neplanirani trošak znači stres. Štedimo kako možemo, ali tužno je da smo se pomirili s tim da je život s kreditima i dugovima naša realnost. Guši kao nikad”, kaže on za Srpskainfo i dodaje da financijski problemi posebno narastu kad krenu pripreme za školu.
Nedostupnost osnovne potrošačke košarice
Murisa Marić iz Udruženja za zaštitu potrošača “Don” potvrđuje da dvije prosječne plaće više nisu dovoljne ni za osnovnu potrošačku košaricu.
“Ta košarica ne uključuje ono što bi obitelj trebalo da ima, već jedva ono što mora. Ljudi danas nemaju mogućnost planirati godišnji odmor, vikend putovanja, večere, kino, koncerte, sve ono što život čini normalnim i dostojanstvenim. Ogromna većina građana u Srpskoj živi samo za osnovno preživljavanje“, upozorava Marić.
Prema njezinim riječima, građani sve češće posežu za kreditima, zadužuju se kod banaka, koriste dopuštene minuse, ali ne za neki luksuz, već za osnovno u životu.
“Troškovi života nisu samo osnovne životne namirnice i da razmišljamo imamo li dovoljno novca za hranu. Živimo u eri naprednog društva i najnormalnije je da danas ljudi planiraju godišnje odmore, da negdje izađu na vikend, da mogu priuštiti jednom tjedno izaći na večeru, da mogu odvesti djecu na neki koncert, u kino, da proslave rođendane”, ističe ona i dodaje kako je potrošačka košarica i dobar pokazatelj koliko smo zaista siromašni.
“O štednji s dvije prosječne plaće nema govora. Mi se svakako odričemo mnogih stvari da bismo imali pristojan život”, ističe ona.
Ljudi se školuju, rade, plaćaju sve što treba, odgajaju djecu i svakodnevno se suočavaju s pitanjem: kako preživjeti ovaj mjesec? Ukratko, prosječna plaća ne pokriva život. A “prosječno” znači preživljavanje.
Scena.ba
