Očekuje se da će ESB u četvrtak povećati ključnu depozitnu stopu za 0,25 postotnih bodova, sa dva na 2,25 posto,
Europska središnja banka (ESB) ovog bi tjedna, prema očekivanjima analitičara, trebala prvi put nakon gotovo dvije godine povećati kamatne stope zbog jačanja inflacije u eurozoni, a bh. ekonomisti upozoravaju da bi posljedice ovog poteza mogli osjetiti i građani BiH kroz skuplje kredite vezane za euro.
Naime, očekuje se da će ESB u četvrtak povećati ključnu depozitnu stopu za 0,25 postotnih bodova, sa dva na 2,25 posto, dok energetski šok izazvan ratom u Iranu dodatno potiče inflatorne pritiske.
Inflacija u eurozoni i ekonomski pritisci
Cijene za potrošače u eurozoni porasle su u svibnju na 3,2 posto, što je znatno iznad ciljanih dva posto. Ekonomist ING-a Karsten Brzeski ocijenio je da bi sve osim povećanja kamatnih stopa predstavljalo veliko iznenađenje. Glavni ekonomist ESB-a Philip Lane već je signalizirao da će inflatorne prognoze biti revidirane, dok pojedini stručnjaci upozoravaju da bi rast kamatnih stopa mogao dodatno usporiti gospodarski rast eurozone, koja je u prvom kvartalu zabilježila pad od 0,2 posto.
Stav ekonomista o posljedicama za BiH
Igor Gavran, ekonomist, rekao je za “Nezavisne novine” da će povećanje kamatnih stopa najviše pogoditi građane i gospodarstvo koji imaju kredite vezane za euro.
“Onima koji imaju kredite s valutnom klauzulom vezanom za euro kamate će biti povećane u skladu s ugovorima koje imaju, a sigurno je da banke neće propustiti priliku za dodatnu zaradu”, rekao je Gavran.
Prema njegovim riječima, za ostale klijente ne bi trebalo doći do povećanja kamata, niti postoji opravdanje za generalni rast kamatnih stopa u BiH.
“Kada je riječ o inflaciji, čak i ako povećanje kamata bude imalo određeni efekt u Europskoj uniji, to neće značajno pomoći BiH jer je većina poskupljenja kod nas rezultat pohlepe, zlouporabe tržišnog položaja i nedjelovanja domaćih vlasti”, smatra Gavran.
On podsjeća da su cijene goriva već znatno niže nego prije nekoliko mjeseci, ali da nije došlo do pojeftinjenja brojnih proizvoda i usluga čije je ranije poskupljenje pravdano rastom cijena energenata i geopolitičkim tenzijama na Bliskom istoku.
Utjecaj na kredite i javni sektor
Sličnog je mišljenja i ekonomist Milenko Stanić, koji ističe da će povećanje kamatnih stopa prvenstveno utjecati na dugove javnog sektora i proračune entiteta zaduženih kod banaka.
“Dio kredita s promjenjivom kamatnom stopom bit će korigiran, a to se odnosi i na stanovništvo koje je uzimalo kredite s promjenjivim kamatama. Te stope se uglavnom usklađuju na šestomjesečnoj ili godišnjoj razini, u skladu s kretanjem Euribora, koji će sada vjerojatno rasti”, rekao je Stanić za “Nezavisne novine”.
Kako navodi, najviše će poskupjeti krediti odobreni u eurima, dok će se efekti odluka ESB-a postupno preliti i na domaće tržište.
“Poslovne banke u BiH velikim dijelom su u vlasništvu financijskih grupacija iz zemalja Europske unije, zbog čega će promjene monetarne politike ESB-a neminovno imati utjecaj i na domaći financijski sektor. Jasno je da će to u narednom razdoblju dovesti do rasta kamatnih stopa za gospodarstvo, stanovništvo, ali i ukupno domaće tržište”, naglasio je Stanić.
Većina analitičara smatra da će ciklus povećanja kamata ESB-a biti kratak, uz mogućnost još jednog povećanja tijekom srpnja, dok bi efekti viših cijena energije na inflaciju trebali ostati ograničeni.
Scena.ba
