EUROPA i Rusija već dugo nisu bile bliže izravnom sukobu nego što je to slučaj danas. Od početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine odnosi između Moskve i europskih država sve su zategnutiji, ali posljednjih dana situacija je posebno ozbiljna.
Napad dronom u Leipzigu zaoštrio odnose Njemačke i Rusije
Pokušaj napada dronom na ukrajinski transportni zrakoplov Antonov u njemačkoj zračnoj luci Leipzig-Halle stvorio je novu ozbiljnu krizu u odnosima Berlina i Moskve. Vlada njemačkog kancelara Friedricha Merza izravno je optužila Rusiju za napad, što Moskva odbacuje.
Reagirali su i čelnici Europske unije i NATO-a. “Leipzig predstavlja novu eskalaciju na tlu Europske unije koja se izravno pripisuje Rusiji”, izjavila je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen. “Moramo pojačati angažman, a to znači da moramo biti spremni brže i bolje odgovoriti na rusku nepromišljenost”, dodala je.
Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte poručio je da cijeli savez, uključujući SAD, iskazuje “potpunu solidarnost s Njemačkom”.
Njemačka ubrzano jača vojsku
Tek nekoliko sati nakon što je Berlin javno optužio Rusiju za pokušaj sabotaže, njemačka vojska uspješno je u sjevernom Atlantiku testirala balistički projektil izraelske proizvodnje dometa do 500 kilometara, prenosi Reuters.
I dok Njemačka i druge europske države nastavljaju povećavati vojnu pomoć Ukrajini, Berlin ubrzano mijenja i svoju obrambenu politiku te otvoreno najavljuje izgradnju najjače konvencionalne vojske u Europi.
Vlada Friedricha Merza višestruko povećava izdvajanja za obranu, a Bundeswehr bi u idućim godinama trebao dobiti desetke tisuća novih vojnika, moderniziranu opremu i znatno veće sposobnosti za djelovanje na velikim udaljenostima.
Lavrov oštro odgovorio na Merzove planove
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov posebno se obrušio na njemačkog kancelara Friedricha Merza i njegove planove snažnog jačanja Bundeswehra. “Kad je kancelar Merz rekao da će Njemačku ponovno učiniti glavnom vojnom silom u Europi, da će je ponovno učiniti glavnom vojnom silom, bio sam jednostavno zapanjen”, rekao je Lavrov.
“Ako taj čovjek ne razumije što riječ “ponovno” znači u ovom kontekstu, onda je to, naravno, vrlo tužno za Europu i krajnje opasno za Europu”, dodao je, povezujući Merzove izjave s poviješću nacističke Njemačke.
Valja istaknuti da Merz riječ “ponovno” zapravo nije izgovorio, no to ne mijenja činjenicu da su odnosi između Rusije i Europe sve zategnutiji, dok obje strane istodobno pojačavaju vojnu retoriku i svoje obrambene kapacitete.
Niz sumnjivih incidenata diljem Europe
Rusija već godinama testira koliko daleko može ići bez izazivanja izravnog odgovora NATO-a, od upada u zračni prostor do hibridnih operacija i pritiska na države na istočnom krilu Saveza. Leipzig stoga nije izoliran slučaj. Istodobno se događaju i druge stvari.
U Njemačkoj su se tako dogodila dva napada na trafostanice, jedan na istoku zemlje i jedna na zapadu blizu Kölna. Vlasti još ne znaju tko stoji iza njih. Ministar unutarnjih poslova Sjeverne Rajne-Vestfalije Herbert Reul izjavio je da je napad na dalekovode u Bergheimu bio namjeran te da je počinitelj time napao cijelu državu.
Istovremeno je u susjednoj Poljskoj premijer Donald Tusk izjavio da je požar u tvornici dronova u Skarżysko-Kamienni bio namjeran čin sabotaže. “Ovo je nastavak ruskih eskalacijskih djelovanja diljem regije”, poručio je poljski premijer.
Danske vlasti upozorile su da su otkrile konkretne pripreme za rusku sabotažu, pri čemu su među glavnim metama tvrtke obrambene industrije povezane s vojnom pomoći Ukrajini.
Stoga ne čudi da je i von der Leyen istaknula kako je napad u Leipzigu dio šireg obrasca sve opasnijih incidenata, koji uključuju dronove i ometanje kritične infrastrukture.
Mogući scenariji daljnjeg razvoja
Što slijedi teško je predvidjeti, ali nekoliko se scenarija nameće kao najizglednije.
Prvi i najvjerojatniji scenarij jest da ovo postane novo normalno, odnosno dugotrajni hibridni rat bez otvorenog vojnog sukoba.
Drugi i opasniji scenarij bio bi incident koji bi izmaknuo kontroli.
Treći scenarij bio bi još ozbiljniji, pri čemu bi Rusija mogla namjerno odlučiti testirati spremnost NATO-a.
Četvrti i najgori, ali zasad najmanje vjerojatan scenarij jest otvoreni rat Rusije i NATO-a.
Avdagić: Ovo je terorizam
Vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić govori da je teško procijeniti što će se dogoditi ako ne znate poteze svih uključenih strana. Dodaje da je situacija u međusobnim odnosima već duže vrijeme zabrinjavajuća.
“Stvari treba nazvati pravim imenom. Ovo u Njemačkoj, to je terorizam, teroristički napad. To nisu slučajni događaji. Stvari su do kraja ogoljene. Srećom, dosadašnji događaji nisu doveli do ozbiljnije štete i većeg broja žrtava, ali pitanje je što bi moglo biti sljedeće ako se procijeni da će europski odgovor biti mlak”, kaže.
“Ovo se može nastaviti diljem Europe”
“Trebala bi biti prilično snažna poruka prema Rusiji da je ovo što je bilo u Njemačkoj nedopustivo i da se ne smije ponoviti. Ako ne bude dovoljno značajne poruke, mislim da možemo računati da će se to nastaviti i da se takvi incidenti mogu nastavljati diljem Europe.
To se može isključivo riješiti snažnom porukom i djelovanjem, nikako drugačije. Ako ne, otvaramo Pandorinu kutiju i dolaze lošiji scenariji”, kaže.
“Rusija ne želi otvoreni sukob”
“Otvoreni sukob? Mislim da sama Rusija to ne želi jer ne može otvoriti drugi front uz ovaj u Ukrajini. Ne vidim mogućnost da Rusija otvara novu frontu i izravno napadne te riskira i uključivanje SAD-a. Moguće je da kalkulira oko toga bi li SAD izostao iz takve situacije, ali politička scena u Americi burno bi reagirala i to im ne bilo prihvatljivo”, dodaje.
Rekao je da, ako je iranska nuklearna opcija zatvaranje Hormuškog tjesnaca, onda je rusko najjače oružje informacijski rat, u kojem je Moskva dosad postigla izvanredne rezultate.
“Ono što ostaje jest djelovanje kakvo gledamo i do sada, od informacijskog do propagandnog, pri čemu se cilja na svako moguće urušavanje projekta Europske unije i NATO-a. U tom smislu mora se priznati da oni svoj posao rade jako dobro.
Uistinu smo u situaciji da je više političkih projekata unutar EU-a i zapadnih zemalja postalo izrazito usmjereno protiv organizacija poput NATO-a i EU-a. Vidimo i da je AfD sve jači u Njemačkoj. Kad bi došao na vlast, možemo govoriti o kraju EU-a kao projekta. Ruska strana dobro je iskomunicirala pitanje straha od budućnosti”, rekao je.
Ruski paradoks
Posebno ističe paradoks u ruskoj retorici, prema kojoj je Moskva navodno u sukobu sa Zapadom, NATO-om i EU-om, dok istodobno tvrdi da s Ukrajinom nije u ratu, nego provodi “specijalnu vojnu operaciju”. Po njegovu mišljenju, upravo ta kontradikcija pokazuje kako Rusija doživljava odnose sa Zapadom.
“Napad na Ukrajinu zbog vraćanja ruskih sfera interesa zapravo znači porobljavanje Europe. Ponovno porobljavanje Europe svima nam je neprihvatljivo i zato je potpuno logično da pomažemo Ukrajini.Netko će reći da Rusija, naravno, može djelovati prema nama. Može odgovoriti političkim i gospodarskim sredstvima, ali ono što ne bi smjela činiti jesu namjerne sabotaže i teroristički napadi na europskom tlu”, zaključio je Avdagić.
Scena.ba
