Antonio Zanardi Landi jedan je od dva najozbiljnija kandidata za novog visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini. On je prijedlog Italije koji uživa američku potporu, ali mnoge europske zemlje strahuju da bi njegov izbor mogao biti štetan.
Predsjednica Naše stranke Sabina Ćudić je prilikom gostovanja u Klix Studiju otkrila da su pripreme Landija za BiH počele prošle godine, a u diplomatskim krugovima govori se da je još u rujnu ili listopadu bila spremna njegova kandidatura, iako tada Christian Schmidt još uvijek nije bio podnio ostavku.
“Ova američka administracija je još u listopadu prošle godine prišla talijanskom kandidatu i počela raditi na pripremi terena. Bojim se da je EU često spora. Čini mi se da je Europa zakasnila vidjeti što joj se događa na europskom tlu”, rekla je Ćudić.
Upravo ta činjenica da su Amerikanci davno imali spremnog talijanskog kandidata Landija najviše brine zemlje Europske unije. One su, naime, u strahu da je Landi dobio precizne upute od SAD-a o tome na koji način treba raditi i donositi odluke u BiH, a što bi, prema bojazni Europljana, moglo biti protiv interesa EU-a.
Jasno je da će na novom visokom predstavniku biti uloga rješavanja pitanja državne imovine s obzirom na to da je odlazak Christiana Schmidta isforsiran upravo zbog činjenice da je rješenje državne imovine potrebno za gradnju američke Južne plinske interkonekcije.
Međutim, EU zemlje više plaši to što Milorad Dodik očigledno lobira kod Amerikanaca da budu ukinute neke odluke Christiana Schmidta. Ono što ih najviše plaši jest da bi Landi, ukoliko bi bio izabran, mogao ukinuti Schmidtove izmjene Kaznenog zakona BiH prema kojima je osuđen Milorad Dodik, a što bi u BiH otvorilo svojevrsnu Pandorinu kutiju.
Zbog toga će se na sastanku veleposlanika zemalja Vijeća za provedbu mira (PIC), koji je zakazan za sutra (utorak, 30. lipnja), u velikoj mjeri razgovarati o okolnostima djelovanja novog visokog predstavnika, a ne samo o imenu osobe koja će biti imenovana na tu dužnost.
Jedan od scenarija koji se razmatra jest imenovanje Landija uz popratni dokument koji bi ograničio njegove ovlasti. Upravo na tom tragu su talijanski diplomati poslali non-paper svojim europskim kolegama u kojem jamče da Landi neće ukidati odluke bivšeg visokog predstavnika.
Mandat na dvije godine
Talijani uputili non-paper: Obećavaju da Landi neće ukidati odluke bivših visokih predstavnika i da će ga imenovati PIC
Talijanski dokument dobro zvuči, ali nikoga ne obvezuje. Stoga, da bi se EU osigurala od eventualnih štetnih poteza novog visokog predstavnika, EU zemlje će morati izlobirati usvajanje dokumenta u kojem bi se ograničile Landijeve ovlasti.
Na sjednici veleposlanika u Sarajevu razgovarat će se i o smanjenom korištenju Bonskih ovlasti, kao i agendi koju će imati novi visoki predstavnik vezano za gašenje OHR-a. Također bi Landijeva potpora europskom putu BiH morala biti neupitna kako bi njegovo imenovanje bilo podržano.
Za EU je teško odbiti Landija zbog toga što je riječ o europskom, talijanskom diplomatu, ali s druge strane strahuju od njegovih poteza koji možda ne bi bili u suglasnosti s onim što EU želi. Problem je što u slučaju potencijalnih pogrešnih koraka Landija, EU ne bi imala mnogo mehanizama za discipliniranje, osim da povuče novac iz OHR-a, što bi ugasilo tu instituciju.
Ono što također smeta pojedinim zemljama EU-a jest što bi, u slučaju imenovanja Landija, talijanski dužnosnici bili na skoro svim važnijim funkcijama u BiH poput OHR-a, Izaslanstva EU-a i EUFOR-a.
Iako se aus diplomatskih krugova može čuti da nije postignut nikakav napredak u postizanju dogovora i da su još uvijek sve opcije na stolu, pregovori o imenovanju Francuza Renea Troccaza skoro da ne postoje. Međutim, on je formalno još uvijek kandidat Francuske. Razlog tome što se o njemu malo razmišlja je ucjena Amerikanaca, koji su poručili da će povući financiranje OHR-a ako ne bude izabran Landi. Takav scenarij bi za EU bio teško financijski održiv.
Ukoliko se sutra ne postigne dogovor ni o Landiju, postoji još jedan scenarij koji bi mogao biti realiziran, a to je da vršenje dužnosti visokog predstavnika preuzme trenutačni supervizor za Brčko distrikt Louis Crishock. Naime, Amerikanci navodno ne žele da Schmidt ostane u BiH i nakon sutrašnje sjednice PIC-a, stoga traže da dužnost visokog predstavnika privremeno preuzme njegov zamjenik, a sve do imenovanja novog visokog predstavnika.
No, Crishocka na mjesto supervizora za Brčko i Schmidtovog zamjenika nije postavio PIC, što znači da on nema Bonske ovlasti. To nikako ne bi odgovaralo Amerikancima, zbog čega bi, u slučaju da on bude prijedlog za privremenog visokog predstavnika, PIC morao dati odobrenje da koristi Bonske ovlasti.
Scena.ba
