Ruski dronovi i agenti izvode napade diljem zemalja NATO-a, a Europa sada razmatra nešto što bi se prije samo nekoliko godina činilo nezamislivim: planiranje načina kako uzvratiti.
Ideje uključuju zajedničke ofenzivne kibernetičke operacije protiv Rusije, bržu i usklađeniju atribuciju hibridnih napada brzim upiranjem prsta u Moskvu, pa čak i iznenadne vojne vježbe pod vodstvom NATO-a, navode dva visoka europska dužnosnika i tri diplomata EU-a.
“Rusi stalno testiraju granice, kakav je odgovor, koliko daleko mogu ići?” rekla je latvijska ministrica vanjskih poslova Baiba Braže u intervjuu za Politico. Potreban je, naglasila je, “proaktivniji odgovor“. “A signal ne šalje pričanje, nego djelovanje.”
Ruski dronovi posljednjih su tjedana i mjeseci nadlijetali Poljsku i Rumunjsku, dok su misteriozni dronovi izazivali kaos na zračnim lukama i vojnim bazama diljem kontinenta. Ostali incidenti uključuju ometanje GPS-a, upade borbenih zrakoplova i ratnih brodova te eksploziju na ključnoj poljskoj željezničkoj ruti kojom se prevozi vojna pomoć Ukrajini.
“Sveukupno, Europa i savez moraju sebi postaviti pitanje koliko smo dugo spremni tolerirati ovu vrstu hibridnog ratovanja… [i] treba li razmotriti i vlastitu aktivniju ulogu u ovom području,” izjavio je prošlog tjedna za Welt TV njemački državni tajnik za obranu Florian Hahn.
Hibridni napadi nisu novost. Rusija je proteklih godina slala ubojice da ubijaju političke neprijatelje u Ujedinjenom Kraljevstvu, optuživana je za dizanje u zrak skladišta oružja u srednjoj Europi, pokušaje destabilizacije EU-a financiranjem krajnje desnice, vođenje ratova na društvenim mrežama i miješanje u izbore u državama poput Rumunjske i Moldavije.
Ali razmjeri i učestalost trenutačnih napada nemaju presedana. GLOBSEC, think tank iz Bratislave, izračunao je da je između siječnja i srpnja u Europi izvedeno više od 110 sabotaža i pokušaja napada, uglavnom u Poljskoj i Francuskoj, od strane osoba povezanih s Moskvom.
“Današnji svijet nudi mnogo otvoreniji, štoviše, mogao bi se nazvati i kreativniji, prostor za vanjsku politiku,” rekao je ruski predsjednik Vladimir Putin tijekom Valdajskog foruma u listopadu, dodajući: “Pažljivo pratimo rastuću militarizaciju Europe. Je li to samo retorika ili je vrijeme da reagiramo?”
Rusija EU i NATO može doživljavati kao rivale, pa i neprijatelje, bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev prošlog je mjeseca izjavio: “SAD je naš protivnik.” Ipak, Europa ne želi rat s nuklearno naoružanom Rusijom, pa mora pronaći način da odgovori tako da odvrati Moskvu, ali da ne prijeđe crvene linije Kremlja koje bi dovele do otvorenog sukoba.
To ne znači povlačenje, kaže švedski načelnik obrane general Michael Claesson. “Ne smijemo biti preplašeni i paralizirani strahom od eskalacije,” rekao je. “Moramo biti odlučni.”
Do sada je odgovor bio jačanje obrane. Nakon što su ruski dronovi srušeni iznad Poljske, NATO je priopćio da će pojačati dronsku i protuzračnu obranu na istočnom krilu saveza, poziv koji je ponovila i EU.
Europljani “trebaju se bojati i drhtati poput glupih životinja u stadu koje se tjera na klanje,” rekao je Medvedev početkom listopada. “Treba se ukočiti od straha, osjećajući svoj bliski i bolan kraj.”
🔄 Promjena smjera
Učestale ruske provokacije mijenjaju ton u europskim prijestolnicama.
- Nakon što je Poljska prošlog tjedna rasporedila 10.000 vojnika radi zaštite ključne infrastrukture poslije sabotaže željezničke rute između Varšave i Kijeva, premijer Donald Tusk 21. studenog optužio je Moskvu za “državni terorizam.”
- Nakon incidenta, šefica diplomacije EU-a Kaja Kallas upozorila je da takve prijetnje predstavljaju “ekstremnu opasnost” za blok te da EU mora imati “snažan odgovor.”
- Prošlog tjedna, talijanski ministar obrane Guido Crosetto kritizirao je europsku “inerciju” uslijed rastućih hibridnih napada i predstavio plan od 125 stranica za uzvratne mjere. U njemu predlaže formiranje Europskog centra za suzbijanje hibridnog ratovanja, cyber jedinicu od 1.500 stručnjaka te vojno osoblje specijalizirano za umjetnu inteligenciju.
- “Svi moraju revidirati svoje sigurnosne procedure,” rekao je poljski ministar vanjskih poslova Radosław Sikorski 20. studenog. “Rusija očito eskalira svoj hibridni rat protiv građana EU-a.”
🚀 Od priče do djela
Unatoč sve oštrijoj retorici, još je nejasno što zapravo znači snažniji odgovor.
Dio problema leži u razlikama između Moskve i Bruxellesa, potonji je vezan pravilima, rekao je Kevin Limonier, profesor i zamjenik direktora pariškog think tanka GEODE.
“To otvara etičko i filozofsko pitanje: mogu li države koje poštuju vladavinu prava koristiti iste alate… i iste strategije kao Rusi?” upitao je.
Za sada zemlje poput Njemačke i Rumunjske pooštravaju propise koji omogućuju rušenje dronova iznad zračnih luka i vojnih objekata.
U međuvremenu, nacionalne sigurnosne službe mogu djelovati u pravno sivoj zoni. Saveznici, od Danske do Češke, već dopuštaju ofenzivne cyber operacije. Velika Britanija je navodno 2017. hakirala ISIS-ove mreže da bi došla do informacija o njihovu ranom programu dronova.
Saveznici moraju biti “proaktivniji u cyber ofenzivi,” rekla je Latvijka Braže, i fokusirati se na “povećanje situacijske svijesti, okupljanje sigurnosnih i obavještajnih službi i njihovu koordinaciju.”
U praksi, države bi cyber metodama mogle ciljati sustave ključne za ruske ratne napore, poput ekonomske zone Alabuga u Tatarstanu gdje se proizvode dronovi Šahed, kao i energetske objekte ili vlakove koji prevoze oružje, rekao je Filip Bryjka, politolog i stručnjak za hibridne prijetnje iz Poljske akademije znanosti. “Možemo napasti sustav i poremetiti njegovo funkcioniranje,” dodao je.
Europa također mora smisliti kako odgovoriti na ruske dezinformacijske kampanje, i to vlastitim djelovanjem unutar same Rusije.
“Rusko javno mnijenje… prilično je nedostupno,” rekao je jedan visoki vojni dužnosnik za Politico. “Moramo raditi sa saveznicima koji detaljno razumiju ruski način razmišljanja, što znači da suradnja mora biti uspostavljena i u području informacijskog ratovanja.”
Ipak, sve nove mjere “moraju imati vjerodostojnu mogućnost negiranja,” rekao je jedan diplomat EU-a.
🛡️ Pokazivanje snage
NATO je, po definiciji, obrambena organizacija i oprezan je s ofenzivnim operacijama. “Asimetrični odgovori važan su dio razgovora,” rekao je jedan NATO diplomat, ali “nećemo se spuštati na razinu taktika kakve koristi Rusija.”
Umjesto toga, savez bi se trebao fokusirati na demonstraciju snage i jedinstva, rekla je Oana Lungescu, bivša glasnogovornica NATO-a i suradnica londonskog Royal United Services Institute. U praksi to znači brzo objavljivanje zaključaka o tome stoji li Moskva iza hibridnog napada i organiziranje nenajavljenih vojnih vježbi na ruskoj granici s Litvom ili Estonijom.
U međuvremenu, NATO-ov Europski centar za borbu protiv hibridnih prijetnji u Helsinkiju, koji okuplja dužnosnike savezničkih zemalja, također “pruža ekspertizu i obuku” i priprema “politike za suzbijanje tih prijetnji,” rekao je viši analitičar Maarten ten Wolde.
“Nesumnjivo, potrebno je učiniti više na polju hibridnog djelovanja,” rekao je jedan visoki diplomat NATO-a za Politico, uključujući jačanje zajedničke atribucije napada i osiguravanje da se “pokazivanjem različitih kapaciteta vidi da pratimo situaciju i da možemo fleksibilno premještati svoje resurse.”
Scena.ba
