Posljednjih mjeseci globalno se tržište suočava s novim valom geopolitičkih i energetskih poremećaja koji sve snažnije utječu na cijene energenata, transporta i robe široke potrošnje. Među sektorima koji posebno osjećaju posljedice ovih promjena nalazi se i tržište kave, čije formiranje cijena u velikoj mjeri ovisi o logistici, energiji i stabilnosti međunarodnih lanaca opskrbe.
Posebnu pozornost tržišta trenutačno izaziva situacija na Bliskom istoku i rastuće napetosti povezane s Hormuškim tjesnacem, jednom od najvažnijih energetskih ruta na svijetu. Kroz ovaj tjesnac prolazi oko 20% svjetske trgovine naftom i plinom, zbog čega svaka nesigurnost ili sigurnosni rizik u toj regiji izaziva snažne reakcije na globalnom energetskom tržištu.
Zbog novih napetosti između SAD-a i Irana posljednjih je mjeseci zabilježen rast cijena nafte na svjetskim tržištima, dok stručnjaci upozoravaju da visoke cijene energenata izravno povećavaju troškove transporta, logistike i proizvodnje u velikom broju industrija.
Pritisak dodatno pojačavaju problemi u pomorskom transportu. Zbog sigurnosnih rizika u Crvenom moru dio brodarskih tvrtki i dalje preusmjerava rute oko Rta dobre nade, što produljuje vrijeme transporta i povećava troškove dopreme robe prema Europi.
Upravo zbog izrazite ovisnosti o međunarodnom transportu i uvozu sirovina, tržište kave danas vrlo brzo reagira na globalne logističke i energetske poremećaje.
Osim duljih ruta, rastu i troškovi goriva, kontejnerskog prijevoza i osiguranja brodova, dok logističke tvrtke upozoravaju da globalno tržište i dalje funkcionira pod povećanim pritiskom i neizvjesnošću.
Stručnjaci ističu da krajnja cijena proizvoda danas ne ovisi isključivo o cijeni sirovine. Čak i kada dolazi do oscilacija ili stabilizacije burzovnih cijena pojedinih roba, ukupni troškovi dopreme, logistike, osiguranja i distribucije mogu ostati visoki zbog energetskih i transportnih pritisaka.
Tržište kave posebno je osjetljivo na takve promjene zbog izrazite ovisnosti o međunarodnoj trgovini i pomorskom transportu, dok europsko tržište u velikoj mjeri ovisi o pravcima koji su posljednjih mjeseci pod dodatnim logističkim pritiskom.
Dodatni pritisak stvaraju i klimatski čimbenici. Nestabilni vremenski uvjeti i problemi s prinosima u pojedinim zemljama proizvođačima utječu na dostupnost sirovine i povećavaju volatilnost tržišta.
Rast cijena energenata dodatno utječe i na druge segmente proizvodnje, od gnojiva do ambalažnih materijala, pri čemu pojedine vrste ambalaže povezane s derivatima nafte bilježe značajan rast cijena od početka godine.
Ekonomisti upozoravaju da globalno povezana tržišta danas omogućuju mnogo brže prelijevanje poremećaja iz jednog sektora u drugi nego prije. Upravo se zbog toga tema rasta cijena ne može promatrati kao izoliran problem jedne kategorije ili industrije, već kao dio šireg globalnog ekonomskog okruženja u kojem energija, logistika i geopolitika imaju sve značajniji utjecaj na svakodnevni život i potrošnju.
Scena.ba
