Nakon plasmana nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine na Svjetsko prvenstvo, postavlja se pitanje hoće li BHRT uopće biti u mogućnosti osigurati prijenos utakmica. Razlog je dugogodišnja financijska kriza u kojoj se nalazi državni javni servis, a rješenja i dalje nema na vidiku, objavio je javni servis Bosne i Hercegovine.
Iako je stabilan i neovisan javni servis jedan od ključnih prioriteta na putu Bosne i Hercegovine prema Europskoj uniji, BHRT se suočava s prijetnjom gašenja. Jedan od najvećih problema predstavlja dug RTRS-a prema BHRT-u, koji iznosi čak 105 milijuna maraka zbog neplaćanja RTV pristojbe od 2017. godine.
Dug i blokada
Dok sudski procesi traju, financijska situacija se dodatno pogoršava. Ministar financija i trezora BiH, Srđan Amidžić, protivi se proračunskoj pomoći BHRT-u, uz obrazloženje da ova institucija nije proračunski korisnik.
S druge strane, v. d. generalnog direktora BHRT-a, Belmin Karamehmedović, upozorava na dodatni pritisak koji dolazi od Europske radiodifuzne unije (EBU).
“Strahujemo da će EBU pokrenuti izvršnost presude koju smo dobili protiv BHRT-a na 22 milijuna, odnosno blokadu računa. Ako se to dogodi, sve priče su suvišne. Taj novac je bio predviđen u proračunu koji je usvojen prošle godine i onda je taj ministar izašao u javnost i hvalio se kako je uspio izbaciti BHRT i sedam institucija kulture te da je to njegova velika pobjeda”, rekao je Karamehmedović.
Sukob stavova
Ministar prometa i komunikacija BiH, Edin Forto, najavio je inicijativu za izdvajanje 10 milijuna maraka interventnih sredstava za BHRT, ali je za to potrebno pozitivno mišljenje Ministarstva financija.
“Nisam dobio signal da nećemo dobiti to mišljenje jer je to tehnička stvar, a onda svatko na Vijeću ministara iskaže svoj stav. Iskreno se nadam da će ovdje razum prevladati, da možemo odraditi ne samo pomoć za BHRT nego i programe koje su entitetske vlade tražile”, rekao je Forto.
Amidžić je, međutim, oštro kritizirao ovaj prijedlog: “Ovo što se sada traži i što Forto predlaže je obmanjivanje svih radnika BHRT-a. On predlaže nezakonita rješenja kako bi rekao da je nešto predložio i kako bi se ‘oprao’ pred radnicima BHRT-a”, poručio je Amidžić.
Moguća rješenja
Kao jedno od dugoročnih rješenja spominje se uvođenje mješovitog modela financiranja – kombinacije RTV pristojbe i proračunskih sredstava, uz očuvanje uredničke neovisnosti. Pojedini političari smatraju da bi u rješavanje problema trebao biti uključen i visoki predstavnik.
“Schmidt je riješio pitanje Viadukta. Preko 100 milijuna je uzeto od neizravnih poreza s računa Središnje banke i isplaćeno. Ako može Viaduktu, može i BHRT-u”, smatra Dženan Đonlagić, izaslanik u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.
Bivša zastupnica Sanela Prašović-Gadžo ukazala je i na problem neujednačenog prikupljanja RTV pristojbe: “Zašto Vlada FBiH ne reagira? To znači da ona legalizira nešto što je nezakonito, odnosno omogućuje da dio države ne plaća RTV pristojbu. To je skandalozno. Oba su javna poduzeća, zašto oba ne prikupljaju, zašto se to ignorira i gura pod tepih?”, rekla je Prašović-Gadžo.
Vrijeme istječe
Do početka Svjetskog prvenstva ostala su još dva mjeseca, a neizvjesno je hoće li građani Bosne i Hercegovine utakmice reprezentacije moći gledati na BHRT-u. Istodobno, upitna je i isplata plaća zaposlenicima.
Iako su upozorenja o teškom stanju BHRT-a prisutna godinama, konkretni potezi izostaju. Vrijeme za reakciju nadležnih ubrzano istječe, dok politička volja za rješavanje problema i dalje nije vidljiva.
Scena.ba
