Putinu bi se dalo do znanja kako je Europa neizravnih sudjelovanjem u ratu u stanju napraviti razliku u ratu u Ukrajini koja bi bila na njegovu štetu, a također da je i ona sama u stanju natjerati njega da razmisli, da ga dovede u dilemu u kakve on sam dovodi Zapad od početka rata
U posljednja tri tjedna i nešto više, vidjeli smo kako dronovi lete oko Danske, Poljske i Rumunjske, ratni zrakoplovi iznad Estonije, kibernetički je napadnut londonski aerodrom Heathrow kao i drugi europski aerodromi. U dramatičnoj analizi britanskog The Telegrapha tvrdi se očito – Rusija očito testira spremnost NATO-a da se brani u situaciji kada je Donald Trump odbacio doktrinu koju je postavio još Ronald Reagan, a to je da Sjedinjene Države budu globalnom velesilom. Domaćih je problema za Ameriku dosta, posljednji je blokada administracije zbog odbijanja probijanja proračuna, ubijen je Charlie Kirk, pa će prosječni Amerikanac više razmišljati o sigurnosti doma nego o sigurnosti Europe. Skup u Kopenhagenu tako je sasvim logičan, ali na njemu će osim mišljenja državnika koji su se tamo okupili, biti raspravljano o još nečem.
Telegraph tvrdi kako ima izvore koji uvjeravaju kako će se ondje raspraviti i o prijedlogu nekolicine iskusnih zapadnih političara i vojnika jest da se iznad zapadne Ukrajine formira zračni štit kojem bi zadatak bio da obara ruske dronove i projektile čime bi se praktično uspostavila zona zabrane letenja a obuhvatala bi sam grad Kijev. Opravdanje za ovo imaju, i britanski su zrakoplovi nedavno sudjelovali u izraelskim operacijama protiv Irana upravo obarajući iranske projektile i dronove upućene na Izrael. Iako je očito kako je vrlo lako moguće da dođe do izravnog kontakta ruskih i zapadnih zrakoplova u borbenom rasporedu, i to bi bilo bez presedana, ova grupa iskusnih ljudi smatra kako je takva mogućnost ipak mala jer se ruski projektili ispaljuju iz dubokog ruskog zračnog prostora i teritorija. Tako je teško moguće da bi život izgubio neki od ruskih pilota ili drugog vojnog osoblja od djelovanja zrakoplova europskih zemalja NATO-a. Bitnija bi bila poruka koju bi Europa uputila svima, a to je kako je spremna, i bez Sjedinjenih Država, braniti svoj prostor kao i jamčiti sigurnost savezničkim zemljama koje ne bi bile članice NATO-a, a takva je upravo Ukrajina. Iako to, zbog očite propasti Trumpova mirovnog plana, zapravo i nema neke važnosti.
Poruka Vladimiru Putina još je jača. Dalo bi mu se do znanja kako je Europa neizravnih sudjelovanjem u ratu u stanju napraviti razliku u ratu u Ukrajini koja bi bila na njegovu štetu, a također da je i ona sama u stanju natjerati njega da razmisli, da ga dovede u dilemu u kakve on sam dovodi Zapad od početka rata. Ta dilema je očito treba li u slučaju uspostave zone zabrane leta poslati svoje zrakoplove kako bi otjerao zapadne iz prostora koji smatra i zapravo je proglasio svojim. Za londonski list nema nikakve dvojbe kako će europski čelnici razgovarati o ovoj mogućnosti kao i o drugim zamislima koje će se tamo iznijeti, a gdje vjerujemo da je ova o zoni zabrane leta najhrabrija i najozbiljnija do sada, kada se o europskim saveznicama radi. Već što se ova ideja našla u prostoru, smatraju u Telegraphu, već je dovoljno jaka poruka Rusiji. Citiraju se i riječi Volodimira Zelenskog.
– Putin neće čekati da završi rat u Ukrajini. Otvorit će neke druge frontove. Nitko ne zna koji. Ali nema sumnje da on to želi, kazao je ukrajinski predsjednik koji čeka da Amerika sruši i još jednu svoju barijeru. A to je slanje raketa Tomahawk kojima bi se obnovila ukrajinska mogućnost da tuče mete u velikoj dubini Rusije. Kako smo proteklih dana svjedočili novim ukrajinskim udarima američkim sustavima HIMARS i ATACMS to znači da su SAD nanovo otvorile resurse kojima se Ukrajini to omogućuje, poput informacija o ciljevima i pristupa sustavima koji omogućuju preciznost tom oruđu. I to je potvrdio Trumpov posebni izaslanik Keith Kellogg, umirovljeni general, javno potvrđujući kako Ukrajinci sada imaju američko dopuštenje da udare Rusiju duboko u njezinu teritoriju. Isto tako, Njemačka šalje dva sustava Patriot u Ukrajinu koji će stići do kraja godine.
Scena.ba
